Američki državni tajnik Marco Rubio govorio je o odlučujućem trenutku i “novoj eri” dok putuje u Europu na važan govor na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji, piše BBC.
Rubio će predvoditi američko izaslanstvo na prvom velikom globalnom događaju otkako je predsjednik Donald Trump zaprijetio danskom suverenitetu obećanjem o aneksiji Grenlanda. Francuski predsjednik Emmanuel Macron ustrajao je na tome da se Europa mora pripremiti za neovisnost o SAD-u, dok je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte naglasio da su transatlantske veze bliske i važne kao i uvijek.
Rat u Ukrajini, napetosti s Kinom i potencijalni nuklearni sporazum između Irana i SAD-a također su na dnevnom redu dok sigurnosna konferencija počinje.
“Svijet se mijenja vrlo brzo izravno ispred nas”, rekao je Rubio novinarima na upit hoće li njegova poruka Europljanima biti pomirljivija nego prije godinu dana. “Živimo u novoj eri geopolitike i to će zahtijevati od svih nas da preispitamo kako to izgleda i kakva će biti naša uloga.”
Na prošlogodišnjoj konferenciji, američki potpredsjednik JD Vance napao je Europu, uključujući UK, zbog politika o slobodi govora i imigraciji. Njegov govor izazvao je godinu nezapamćenih transatlantskih napetosti.
Napetosti oko Grenlanda i NATO-a
Oko 50 svjetskih čelnika sudjelovat će na ovogodišnjem događaju, gdje će se raspravljati o europskoj obrani i budućnosti transatlantskih odnosa u vrijeme kada su američke obveze prema NATO-u dovedene u pitanje.
Napetosti su pojačane posljednjih mjeseci jer je Trump opetovano izjavljivao da je Grenland ključan za američku nacionalnu sigurnost, tvrdeći bez dokaza da je “prekriven ruskim i kineskim brodovima na sve strane”. Danska premijerka Mette Frederiksen izjavila je u petak da se planira sastati s Rubiom kako bi razgovarala o američkim prijetnjama zauzimanjem danskog poluatonomnog teritorija od svog NATO saveznika.
Mnogi europski čelnici vide američke prijetnje kao prijelomni trenutak koji je nagrizao povjerenje s najvećim saveznikom. Uoči konferencije, osam bivših američkih veleposlanika pri NATO-u i osam bivših američkih vrhovnih zapovjednika u Europi izdalo je otvoreno pismo pozivajući Washington da zadrži potporu zapadnom obrambenom savezu.
Pritisak na obrambeni proračun
Transatlantski odnosi pod sve su većim pritiskom nakon što je republikanski predsjednik uveo carine i sugerirao u strategiji nacionalne sigurnosti da europske nacije možda dugoročno neće ostati “pouzdani saveznici”.
Nizozemski ministar vanjskih poslova David van Weel rekao je za BBC da prepoznaje da se “svijet promijenio” i da se nada da će transatlantska veza ostati “čvrsta”. Priznao je da Nizozemska mora “pojačati napore” u vlastitoj sigurnosti, ali je upozorio da njegova zemlja podnosi “veliku žrtvu” povećanjem izdvajanja za obranu.
Nizozemska je bila među saveznicima NATO-a koji su se prošle godine složili povećati potrošnju na obranu na 5% BDP-a do 2035. godine, nakon višemjesečnog pritiska Trumpa.
Ključni sudionici i pregovori
Očekuje se da će Rubio izbjegavati Vanceov grubi pristup, ali je novinarima naglasio da Europljani “žele znati kamo idemo i kamo bismo željeli ići s njima”.
Samo nekoliko sati prije nego što je njemački kancelar Friedrich Merz trebao otvoriti konferenciju, ministar vanjskih poslova Johann Wadephul izjavio je da je cilj zajednički definirati što drži NATO na okupu i pokazati SAD-u da on treba Europu jednako kao i Europa njega. Macron će se također obratiti skupu, nakon što je u Davosu izjavio da sada “nije vrijeme za novi imperijalizam ili kolonijalizam”.
Nakon tjedna burne domaće politike, u München putuje i Sir Keir Starmer, koji bi se trebao sastati s Merzom i Macronom prije subotnjeg govora.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski po dolasku je izjavio da će konferencija donijeti “nove korake prema zajedničkoj sigurnosti”. Istovremeno, ruski mediji citiraju Dmitrija Peskova koji najavljuje novu rundu pregovora Rusije, Ukrajine i SAD-a u Ženevi 17. i 18. veljače s ciljem okončanja rata. Kijev i Washington još nisu komentirali ove navode.