Milanko Kajganić, glavni državni tužitelj, zabranio je slanje Sudu Bosne i Hercegovine na potvrđivanje optužnice za zločine u Sanskom Mostu i na Manjači, podignute protiv, navodno, njegovog nekadašnjeg nastavnika u srednjoj policijskoj školi i profesora na policijskoj akademiji i drugih osoba, otkriva Detektor na temelju informacije upućene Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću. Iz Tužiteljstva negiraju bilo kakvo opstruiranje predmeta.
Informaciju o postupanju Kajganića, kako je za Detektor potvrdio izvor iz Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV), Stalnog povjerenstva za učinkovitost i kvalitetu tužiteljstava VSTV-a uputio je Izet Odobašić, tužitelj Državnog tužiteljstva. Do zaključenja ovog teksta iz VSTV-a nisu dobili odgovor, uz napomenu da će odgovor uslijediti tijekom dana.
Odobašić je odbio potvrditi ovu informaciju „zbog postupka koji će uslijediti pred nadležnim tijelima“, kao i na bilo koji način razgovarati s novinarima Detektora.
Prema informaciji u koju su novinari imali uvid, jedan predmet u statističkom godišnjem izvješću Tužiteljstva BiH iz prošle godine nije iskazan kao završen, iako je u njemu podignuta optužnica.
Tko se sumnjiči u optužnici protiv čovječnosti
U optužnici za zločin protiv čovječnosti na području Sanskog Mosta i Manjače sumnjiči se šest osoba, od kojih četiri pripadaju policijskom menadžmentu i istraživačkom timu Stanice javne sigurnosti (SJB) Sanski Most te sektoru državne sigurnosti Centra službi sigurnosti (CSB) Banja Luka.
Navodi se da su, u okviru udruženog zločinačkog pothvata, nezakonito zatvarali više tisuća civila nesrpske nacionalnosti, bez dokaza ih držali u logorima te im fizičkim mučenjem i na druge načine nanosili teške tjelesne i duševne boli, uslijed čega je najmanje 40 logoraša umrlo, a više od 1.600 osoba prisilno je premješteno u vojni logor „Manjača“, nakon čega su deportirani izvan zemlje.
Zbog složenosti predmeta, koji obuhvaća više stotina izjava svjedoka i tisuće materijalnih dokaza, u ukupnom opsegu većem od 6.000 stranica, podnesen je zahtjev za priznavanje većeg vrednovanja glavnom državnom tužitelju dok je istraga još bila u tijeku.
Iako se Ivan Matešić, voditelj Posebnog odjela za ratne zločine, suglasio s tim zahtjevom, kako se navodi u informaciji, Kajganić ga nije uputio Kolegiju Tužiteljstva BiH, kako je bio dužan učiniti radi pribavljanja mišljenja. Prema navodima iz informacije, Kajganić je pokušao staviti izvan snage tužiteljsku naredbu o provođenju istrage, koju je potpisao Matešić, putem pisanih primjedbi, o čemu nije obavijestio Kolegij Tužiteljstva.
„Milanko Kajganić, kao glavni tužitelj, zabranio je dostavu podignute optužnice u ovom predmetu Sudu BiH, a potom je neovlašteno, prekoračenjem i zlouporabom ovlasti te izvan propisanog postupka, poduzimao niz protivpravnih radnji, uključujući brisanje ili naređivanje brisanja podataka i dokumenata koje sam, kao ovlašteni tužitelj, donio i pohranio u TCMS u okviru ovog predmeta, uključujući naredbu o provođenju istrage, podatke o istrazi te imena i prezimena osumnjičenih“, navodi se u informaciji, uz napomenu da su te radnje poduzimane nakon kraja prošle godine.
Detektor nije uspio dobiti komentar Ivana Matešića. U odgovoru Tužiteljstva BiH na upit Detektora, koji je upućen i Kajganiću, navodi se da je predmet odlukom glavnog tužitelja određen kao prioritetan te da su izdane obvezujuće upute za njegovo okončanje.
„Predmet još nije okončan konačnom tužiteljskom odlukom, ali je nalogom glavnog tužitelja dano uputstvo rukovoditelju Posebnog odjela za ratne zločine da poduzme sve nužne mjere radi završetka rada i donošenja tužiteljske odluke. Nisu točni navodi da je glavni tužitelj opstruirao istragu i sprječavao podizanje optužnice“, navodi se u odgovoru Tužiteljstva BiH za Detektor.
Sprječavanje podizanja optužnice
Prema dostavljenoj informaciji, Kajganić je činio sve kako bi spriječio podizanje optužnice protiv osumnjičenog Mile Došenovića, koji je u vrijeme izvršenja kaznenih djela bio na dužnosti šefa Odjela za suzbijanje i otkrivanje kriminaliteta te izvršitelj u SJB-u Sanski Most. Navodi se da je Kajganić s tom osobom bio u poslovnim i drugim vezama u razdoblju od 1992. do najmanje 2006., odnosno 2010. godine.
U prijavi se navodi da je u tom razdoblju Došenović Milanku Kajganiću bio nastavnik u srednjoj policijskoj školi, profesor na Policijskoj akademiji te jedan od njegovih hijerarhijski nadređenih u policijskoj službi u CSB-u Banja Luka, gdje je do 2010. obnašao dužnost šefa Odjela za suzbijanje i otkrivanje kriminaliteta. Kasnije je suradnja nastavljena kroz edukacije i druge oblike privatne povezanosti, a Došenović i dalje radi kao profesor predmeta iz područja policijske službe.
Zbog navedenih okolnosti, koje prema navodima izazivaju razumnu sumnju u nepristranost, Kajganić se morao izuzeti iz postupanja, no u odgovoru Tužiteljstva BiH ti navodi nisu komentirani.
Prema informaciji, Došenović je 26. prosinca pokušao napustiti Bosnu i Hercegovinu prema Republici Srbiji, „očito dobro informiran“ o pripremama za podizanje optužnice protiv njega.
Detektor posjeduje dokumentaciju iz koje je vidljivo da je Mile Došenović pokušao prijeći državnu granicu na međunarodnom graničnom prijelazu Popovi, ali su ga pripadnici Granične policije, nakon kontakta sa službenikom Tužiteljstva BiH, vratili. Detektor nije uspio stupiti u kontakt s Došenovićem.
Iz Policijske akademije Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske naveli su da je Došenović u mirovini već deset godina.
Ranije je objavljeno da je Došenović, nekadašnji šef Odjela kriminalističke policije pri Ministarstvu unutarnjih poslova u Sanskom Mostu, svjedočeći na suđenju Mirku Vrućiniću, izjavio da je 1992. godine srpska vojska provela akciju razoružavanja Bošnjaka, nakon čega su vojnici i vojni policajci u policijsku postaju priveli veći broj osoba. Prema navodima medija, Došenović je bio i svjedok na suđenju Ratku Mladiću, bivšem zapovjedniku Vojske Republike Srpske, koji je pravomoćno osuđen na doživotni zatvor zbog genocida i drugih ratnih zločina.
U informaciji upućenoj VSTV-u navodi se i da se Kajganić trebao izuzeti i u odnosu na osumnjičenog Jugoslava Rodića, koji je, prema navodima, bliski rođak savjetnika u njegovu kabinetu, a koji je u vrijeme počinjenja zločina bio šef istražnog tima Državne nacionalne sigurnosti CSB-a Banja Luka – detašman Prijedor.
Rodić je, prema dokazima u predmetu, osoba koja je organizirala i osmislila sustav ispitivanja i nezakonitog zatvaranja civila u logore, njihovo premještanje u druge logore, mučenja, progone i deportacije.
I Rodić je svjedočio na suđenju Vrućiniću, kada je izjavio da je od nadređenog dobio zadatak premjestiti se u Sanski Most i angažirati pripadnike službe jer je došlo do ekscesa i bilo pritvorenih osoba. Detektor nije uspio stupiti u kontakt s njim.
/Desk/