Tržište rada u Bosni i Hercegovini krajem 2025. godine šalje umjereno optimistične signale. Najnoviji podaci za studeni pokazuju da se negativni trendovi iz prethodnih godina polako ublažavaju, iako je put do stabilnog i uravnoteženog tržišta rada i dalje dug, donosi Forbes BiH.
Zaključno s 30. studenim, na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u BiH registrirano je 314.870 nezaposlenih osoba, što predstavlja smanjenje od 608 osoba u odnosu na listopad, odnosno pad od 0,19 posto.
Još je ohrabrujući pogled na godišnjoj razini. U usporedbi sa studenim prošle godine, broj nezaposlenih manji je za 7.042 osobe ili 2,19 posto, što ukazuje na postupan, ali kontinuiran oporavak tržišta rada. Pad nezaposlenosti zabilježen je u svim administrativnim jedinicama, pri čemu je Republika Srpska imala relativno najveće smanjenje u postocima, dok su Federacija BiH i Brčko distrikt također zabilježili pozitivan pomak.
Dinamika i nestabilnost
Dinamika zapošljavanja tijekom studenog pokazuje da je tržište rada istovremeno i aktivno i nestabilno. S evidencija nezaposlenih brisano je oko 11.000 osoba, a gotovo 60 posto njih posao je pronašlo upravo u tom mjesecu. Istovremeno, više od 7.700 građana ostalo je bez radnog odnosa i ponovno se prijavilo na burzu, što potvrđuje da zapošljavanje i gubitak posla u BiH i dalje idu ruku pod ruku, bez snažnog i trajnog zamaha.
Rodni jaz i strukturni problemi
Posebno zabrinjava činjenica da žene i dalje nose najveći teret nezaposlenosti. One čine gotovo 60 posto ukupnog broja nezaposlenih, odnosno više od 187.000 osoba. Iako je zabilježen blagi rast zaposlenosti žena, rodni jaz ostaje izražen, osobito među osobama sa srednjom i visokom stručnom spremom. Paradoks tržišta rada ogleda se upravo u podatku da među nezaposlenima s fakultetskom diplomom žene čine uvjerljivu većinu, što ukazuje na strukturne probleme i nedovoljno vrednovanje ženskog rada i obrazovanja.
Obrazovna struktura nezaposlenih dodatno oslikava složenost situacije. Najveći broj osoba na burzi čine kvalificirani i nekvalificirani radnici, kao i osobe sa srednjom stručnom spremom, dok visokoobrazovani čine manji, ali i dalje značajan dio nezaposlenih. Ovakva struktura istovremeno predstavlja izazov za poslodavce koji se žale na nedostatak radne snage sa specifičnim vještinama, ali i za obrazovni sustav koji očito ne prati u potpunosti potrebe tržišta.
Siva ekonomija i zapošljavanje mladih
Važan kontekst daje i razlika između administrativne i anketne nezaposlenosti. Prema Anketi o radnoj snazi za treće tromjesečje 2025. godine, stopa nezaposlenosti u BiH iznosila je 11,2 posto, što je znatno niže od podataka koji se dobivaju preko evidencija burze. Ovaj raskorak ukazuje na to da dio građana, iako formalno nezaposlen, radi u sivoj ekonomiji ili povremeno, izvan službenih tokova.
Ohrabrujući signal dolazi i iz segmenta zapošljavanja mladih. Stopa nezaposlenosti mladih od 15 do 24 godine pala je na 33,5 posto, što je smanjenje u odnosu na prethodno tromjesečje i znak da mjere aktivne politike zapošljavanja ipak daju određene rezultate. Ukupan broj zaposlenih u Bosni i Hercegovini u listopadu 2025. godine iznosio je 855.280 osoba, što potvrđuje da se tržište rada polako, ali oprezno stabilizira.
Iako brojke ne ostavljaju prostor za euforiju, one jasno pokazuju da se tržište rada u BiH kreće u pozitivnom smjeru. Pravi izazov ostaje pretvoriti ove blage pomake u dugoročni trend koji će donijeti kvalitetnija radna mjesta, manju nesigurnost i pravednije prilike za sve građane.