Od Pakraca do Bruxellesa: mala i srednja poduzeća dokazuju da mala mjesta mogu biti poligoni za velike europske promjene, donosi jutarnji.hr.
Dok se Europa i svijet bore s klimatskim promjenama i društvenim nejednakostima, odgovori često dolaze s najmanje očekivanih mjesta. Ne iz sjedišta multinacionalnih korporacija ili vladinih ureda, već iz malih gradova i zajednica gdje poduzetnici svakodnevno dokazuju da je održivost daleko više od buzzworda, već da je to model poslovanja koji donosi konkretne rezultate.
U srcu Hrvatske, u gradovima poput Pakraca, Otočca ili u zagrebačkim startup prostorima, četiri poduzeća pokazala su da veličina nije mjerilo utjecaja. Linteo, Miret, Fema i Poljoprivrednica d.o.o. dokazali su da je moguće poslovati profitabilno, odgovorno i s dubokim pozitivnim utjecajem na zajednicu i planet. Njihove priče dokazuju da se održivost isplati, da mala mjesta mogu biti poligoni za velike promjene, te da budućnost europskog gospodarstva počiva upravo na takvim inicijativama.
Kako ekologijom ponovno oživiti slavonski industrijski grad?
Na spomen Pakraca, mnogi će se sjetiti bogate industrijske prošlosti ovog slavonskog grada. Linteo d.o.o., proizvođač s dugogodišnjom tradicijom, postao je primjer kako tekstilna proizvodnja može biti istovremeno profitabilna i duboko odgovorna prema ljudima i okolišu.
Njihov pristup održivosti nije kozmetički, već je filozofija poslovanja utkana u svaki aspekt tvrtke. Fair Trade i WFTO status potvrđuje brigu za radnike, zapošljavaju marginalizirane skupine poput žena iznad 50 godina i majki s više djece, aktivno djeluju u kružnom gospodarstvu tekstilnog otpada. Ali možda najbitniji dio njihove priče je inicijativa vraćanja tekstilne škole u Pakrac, kako bi tradicija i vještine nastavile živjeti, a mladi ljudi našli perspektivu u svojoj zajednici.
Srećko Žulj, direktor Lintea, otkrio nam je kako izgleda put poduzeća koje održivost ne vidi kao trošak, već kao temelj svog postojanja. Iako po struci nije vezan uz tekstil, Žulj je odrastao u svijetu tekstila i proizvodnje, majka je bila šivačica.
Linteo je nastao iz vrlo konkretne potrebe – želje da se u Pakracu, gradu koji i danas nosi posljedice rata, ponovno izgradi snažna i odgovorna tekstilna proizvodnja – objašnjava nam Žulj u razgovoru.
Danas je Linteo tvrtka koja se bavi tekstilnom proizvodnjom, ali od samog početka posluje s jasnom društvenom i okolišnom svrhom.
- Certificirana smo Fair Trade tvrtka, član WFTO-a i nositelj EcoVadis certifikata, s gotovo isključivo ženskim kolektivom i snažnim fokusom na zapošljavanje žena starijih od 50 godina te prijenos znanja na mlađe generacije. Održivost kod nas nije bila odluka preko noći – ona je ugrađena u samu ideju Lintea. Od početka smo razmišljali dugoročno, kako proizvoditi kvalitetno, a istovremeno odgovorno prema ljudima, zajednici i okolišu. U praksi to znači digitaliziranu proizvodnju, smanjenje otpada, kružno upravljanje tekstilnim ostacima i zapošljavanje onih koji na tržištu rada teže pronalaze priliku. Za nas održivost nije trend, nego način opstanka i razvoja – ističe direktor Žulj.
Najveća prepreka s kojom su se susreli bila je dokazati da održiv model može biti i poslovno održiv, posebno u tekstilnoj industriji koja je izrazito konkurentna.
- Prevladali smo je ulaganjem u tehnologiju, edukaciju zaposlenika i transparentnost prema klijentima. Danas klijentima za svaki projekt možemo dati konkretne podatke o tekstilnom otpadu i njegovoj daljnjoj upotrebi, što gradi povjerenje i dugoročne odnose – kaže Žulj.
Je li se to isplatilo? “Apsolutno”, potvrđuje direktor Lintea.
Održivo poslovanje donijelo nam je stabilnost, prepoznatljivost i lojalnost klijenata. Sve više partnera traži upravo takve proizvođače, one koji mogu dokazati svoj društveni i okolišni učinak. Također, motiviran i zadovoljan tim pokazao se kao jedna od najvećih konkurentskih prednosti – nastavlja Žulj.
Odaziv lokalne zajednice u Pakracu bio je vrlo emotivan i pozitivan. Žulj objašnjava da je tekstilna škola nekad bila važan dio identiteta grada, a njezin povratak simbolizira nadu i kontinuitet. Građani prepoznaju Linteo kao tvrtku koja ne zapošljava samo ljude, nego vraća znanje, dostojanstvo i perspektivu ostanka u lokalnoj zajednici.
Drugim malim i srednjim poduzećima koja razmišljaju o održivosti, ali ne znaju odakle krenuti, Žulj poručuje da krenu od onoga što im je najbliže, vlastitih ljudi i procesa. Održivost ne mora biti savršena od prvog dana, ali mora biti iskrena. Male promjene, ako su dosljedne, s vremenom donose velike rezultate, kako za poslovanje, tako i za zajednicu.
Ekologija kao diferencijator na tržištu
Linteo nije jedini koji dokazuje da se održivost isplati. Iz Duge Rese dolazi priča braće Hrvoja i Domagoja Boljara, čija je obitelj generacijama vezana uz proizvodnju obuće. Nakon dugogodišnjeg iskustva u proizvodnji visoko kvalitetne obuće za luksuzne europske brendove, braća su prepoznala potrebu za promjenom. Željeli su iskoristiti svoje znanje kako bi promijenili način na koji se obuća dizajnira, u skladu s prirodom i ljudskim zdravljem.
Tako je nastao Miret d.o.o. i njegove Earthbound tenisice, proizvod koji je zahtijevao šest godina razvoja. Tenisice su izrađene gotovo u potpunosti od prirodnih materijala: konoplje, pluta, kaučuka, kenafa, jute, pamuka, kukuruza, eukaliptusa i vune. Cilj je bio ponuditi održivu alternativu neodrživim proizvodima, a rezultat je impresivan. Smanjenje CO2 emisija do 65 posto u odnosu na industrijski prosjek.
Earthbound je postao prva obućarska tvrtka na svijetu koja je dobila OEKO-TEX® STANDARD 100 certifikat za cijeli proizvod, što znači da tenisice ne sadrže nikakve toksične kemikalije i potpuno su sigurne za ljudsko zdravlje. Istovremeno je Miret i prva hrvatska certificirana B Corp tvrtka, što pokazuje visoke standarde ne samo u ekologiji, već i u odnosima s partnerima i načinu upravljanja. Danas 80 posto svoje prodaje Miret ostvaruje na tržištima Europske unije i SAD-a, a njihovi kupci cijene kombinaciju ekologije, dizajna i udobnosti.
U Lici, Fema d.o.o. doprinosi očuvanju okoliša kroz projekt EKO LIKA GREENovation. Pretvaraju sirovu ovčju vunu, dosad zanemareni otpad, u organsko gnojivo i prirodne repelente, čime smanjuju zagađenje, obnavljaju tlo i postižu CO₂ neutralnost. Time potiču održivi razvoj krškog područja i ekološku poljoprivredu.
Poljoprivrednica d.o.o. pokazala je da održivost nije samo o okolišu – radi se i o ljudima. Angažirani su na vraćanju dostojanstva starijim i slabije pismenim stanovnicima, osiguravanju primjerenih kuća i rješavanju papirologije. Pokrenuli su ekološki uzgoj na 50 hektara koji privlači mlade natrag u selo, te organiziraju edukativne i kreativne radionice, uključujući turizam, financije i poduzetništvo.
Za Srećka Žulja, direktora Lintea, titula “Heroj održivosti” je priznanje cijelom timu i potvrda da se i iz manjeg grada može stvarati europski relevantna priča.
Putovanje u Bruxelles vidim kao priliku da iskustvo Pakraca i Lintea podijelimo na europskoj razini i pokažemo da održivost nije rezervirana samo za velike sustave – kaže Žulj.