Čelnici američke tvrtke AAFS Infrastructure and Energy LLC koja se pojavila kao kandidat za provedbu projekta povezivanja plinskih mreža Hrvatske i BiH dobili su potporu nekih od ključnih političara u toj zemlji s kojima su se sastali u ponedjeljak i utorak.
Joseph Flynn i Jesse Binnall, predsjednik i potpredsjednik američke tvrtke za koju postoje naznake da je povezana s ljudima iz administracije Donalda Trumpa u ponedjeljak su o projektu Južna interkonekcija razgovarali s ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem, a u utorak su se sastali s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem, prenosi HRT..
Iz njegova su ureda medijima poslali priopćenje u kojem se navodi da je tijekom sastanka, na kojemu je sudjelovao i otpravnik poslova u veleposlanstvu SAD-a John Ginkel, istaknuta važnost postizanja ključnih iskoraka u energetskom sektoru “u najskorijem roku”, što je zapravo naznaka da se poduzimaju konkretni koraci ne bi li se što prije počelo graditi novi plinovod prema Hrvatskoj kojim bi BiH dobila poveznicu s terminalom na Krku.
Čović, kako se navodi u priopćenju, inzistira na tome da projekt treba uvažiti “prava i potrebe hrvatskog naroda, odnosno sva tri konstitutivna naroda u BiH”.
“Južna interkonekcija ostaje imperativ za energetsku diversifikaciju Bosne i Hercegovine. Njezina brza implementacija je ključna, kao i jačanje američkih investicija u BiH”, izjavio je čelnik HDZ-a BiH dajući podrškui projektu.
Slično priopćenje slijedilo je i nakon Konakovićeva sastanka s američkim poduzetnicima.
Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH naveli su kako je potvrđena zajednička opredijeljenost za produbljivanje suradnje, poticanje investicija i ubrzanje implementacije ključnih infrastrukturnih projekata.
Provedba projekta Južna interkonekcija bila je blokirana gotovo godinu dana jer se HDZ BiH protivio odredbama zakona koji je predviđao da nositelj bude tvrtka BH Gas iz Sarajeva.
U toj su stranci stajališta da za to treba biti osnovana nova tvrtka sa sjedištem u Mostaru.
Nakon angažiranja američkog veleposlanstva načelno je dogovoreno da će BH Gas zamijeniti američka privatna tvrtka koja će za gradnju i upravljanjem plinovodom dobiti koncesiju od najmanje 30 godina.
No, kada se činilo da je sada sve jasno, Čović je uoči sastanka s Amerikancima ponovno predložio uspostavu novog poslovnog subjekta u Mostaru koji bi bio zadužen za provedbu cijelog projekta.
Njegova je formulacija bila kako bi nova tvrtka trebala biti “asocijacija”.
“Primarni je cilj definirati kompaniju koju bi napravili kao asocijaciju kompanija iz javnog segmenta djelovanja u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini koja bi bila nositelj projekta Južne interkonekcije sa sjedištem u Mostaru, a onda paralelno raditi i sve druge projekte”, rekao je Čović.
Komentirajući tu izjavu, Konaković je izjavio kako mu “nije jasno što Čović zapravo sada nudi kao rješenje”.
“Nikakvih razgovora o nekakvoj pratećoj ili dodatnoj kompaniji nije bilo i upravo smo zbog toga izbjegli te rasprave i otišli u jedno, prema mom mišljenju, učinkovitije rješenje. Mislim da će, ako to nije nekakva medijska udica Dragana Čovića, Amerikanci biti iznenađeni i ne vjerujem da će biti sretni jer je taj proces počeo”, dodao je Konaković.
Američki diplomati očekuju da se s izgradnjom plinovoda počne već ove godine.
Zamišljeno je da se nakon spoja kod Zagvozda u Hrvatskoj, što također tek treba izgraditi, u Bosni i Hercegovini grade dva kraka plinovoda.
Jedan bi vodio prema središnjoj Bosni, a drugi prema Mostaru.
Cilj je BiH omogućiti opskrbu plinom zapadnoga izvora kako više ne bi bila ovisna o ruskome plinu koji pritječe u zemlju Turskim tokom, prenosi HINA.
/Desk/