Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte danas boravi u radnom posjetu Hrvatskoj, u sklopu turneje po državama članicama Saveza. Na Plesu, u vojarni ‘Pukovnik Marko Živković‘, dočekao ga je predsjednik Vlade Andrej Plenković, nakon čega su zajedno razgledali dio suvremenog naoružanja Hrvatske vojske, prenosi Jutarnji list.
Tom je prilikom načelnik Glavnog stožera OSRH, general-pukovnik Tihomir Kundid, istaknuo da je Hrvatska s novim višenamjenskim borbenim avionima u potpunosti preuzela nadzor nad svojim zračnim prostorom te predstavio novu flotu helikoptera Black Hawk, naglasivši kako su Oružane snage u procesu prelaska s istočne na zapadnu vojnu tehnologiju.
Nakon obilaska na Plesu, Rutte i Plenković sastali su se u Banskim dvorima.
Prvi se javnosti obratio Plenković:
“Iskoristili smo današnji sastanak da gospodina Ruttea upoznamo s aktivnostima koje poduzimamo u pogledu ispunjavanja preuzetih obveza. Prije svega da dođemo do 2 posto BDP-a u izdvajanju za obranu Zahvaljujem ministru Anušiću i ministru Grliću Radmanu, kao i gospodinu Kundidu koji su sudjelovali na sastanku i dali potrebne informacije. 2025. godinu smo završili s 2,08% izdvajanja proračuna za obranu, odnosno 1,9 milijardi eura”, rekao je Plenković.
“Kupujemo novo, suvremeno oružje, samohodne haubice, tenkove Leopard”, dodao je.
“Oružane snage Republike Hrvatske u ovom trenutku participiraju u pet misija s oko 270 pripadnika vojske”, kazao je pa se pohvalio s 15 paketa pomoći Ukrajini koja, kako kaže, ne brani samo sebe nego i cijelu Europu.
Dodao je i da će Hrvatska u proljeće 2027. godine biti domaćin neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a te da su razgovarali i o brojnim sigurnosnim temama.
Rutte: ‘Impresioniran sam Hrvatskom‘
Potom se medijima obratio i Mark Rutte.
Na početku je zahvalio na pozivu i rekao da je Hrvatska važna članica koja doprinosi sigurnosti Saveza.
“Sreo sam se s hrvatskim vojnicima u Poljskoj i bilo je nadahnjujuće vidjeti vojnike i vojnikinje koji su blagdane proveli izvan domovine”, rekao je Rutte pa nastavio.
“Impresioniran sam kako ste obnovili zračne snage u samo nekoliko godina. Trošite više od dva posto BDP-a na obranu i idete prema cilju od pet posto. Kontinuirano Ukrajini pružate potporu, a uz sve to Hrvatska doprinosi sigurnosti na zapadnom Balkanu. To nam je vrlo važno i nećemo dopustiti da dođe do nestabilnosti u regiji”, kazao je.
“Rusija sve pokušava odvratiti od pomaganja Ukrajini, ali neće odustati. Hrvatska je pod vašim vodstvom (Plenkovićevim op.a.) postala pravi partner Ukrajini.
‘Rusija je glavna prijetnja‘
Zatim je Rutte govorio o Grenlandu. – Svi se slažemo da je to pitanje iznimno važno. Imamo osam arktičkih zemalja, sedam ih je u NATO-u, jedino Rusija nije. Moramo osigurati sigurnost i o tome razgovaramo. Želimo učiniti da Arktik ostane siguran, Rusija je glavna prijetnja NATO-u i Europi, kazao je Rutte.
Na istu je temu govorio i premijer Plenković.
“Svi se saveznici moraju poštovati. “Mi poštujemo činjenicu da je Grenland dio Danske i sigurni smo da kroz razgovor možemo pronaći najbolje rješenje”, kazao je.
Rutte je kazao da je impresioniran činjenicom da je Hrvatska preuzela kontrolu nad svojim zračnim prostorom.
Plenković i Rutte govorili su i o situaciji u Ukrajini i njenom eventualnom članstvu u NATO-u, kao i o ‘Koaliciji voljnih‘.
“Neki saveznici, poput Mađarske, su protiv članstva Ukrajine. Ono o čemu sad razgovaramo je kako nakon mirovnog sporazuma osigurati da Rusija više nikada ne napadne”, rekao je Rutte, a Plenković se nadovezao.
“Naša pozicija je jasna. Hrvatska vojska neće biti na teritoriju Ukrajine, ali naći ćemo načine da Ukrajini pomažemo, kao što smo činili i do sada”, rekao je Plenković.
‘Trump ima pozitivan učinak‘
Istaknuo je zatim Rutte i da je uspostavljena tzv. istočna straža koja se provodi na istočnim granicama Saveza.
Na pitanje je li riječ o najvećoj dosadašnjoj krizi NATO-a, kazao je da smatra da Savez trenutačno funkcionira uz snažniji fokus na obranu.
Ocijenio je da je američki predsjednik Donald Trump imao pozitivan učinak jer je potaknuo članice na veća izdvajanja za obranu, dodavši da bez tog pritiska ne bi bilo jedinstva oko povećanja obrambenih proračuna.
Naglasio je i kako NATO surađuje s partnerima na Arktiku koji su zatražili veći angažman Saveza, dok se istodobno radi na sljedećim koracima suradnje. Kao primjer je naveo Dansku, koja ubrzava vlastita obrambena ulaganja, nabavlja novu vojnu opremu i besposadne letjelice te značajno ulaže u jačanje obrane, uključujući i sigurnost Grenlanda.
O padu drona u Zagrebu
Jedno od pitanja novinara odnosilo se na dron koji je prije četiri godine pao u Zagrebu nakon što je preletio tri članice NATO-a, piše HRT.
Rutte je podsjetio na upade dronova u Poljsku i Estoniju i rekao da je to razlog zašto je glavni zapovjednik NATO-a za Europu Alexus Grynkewich odlučio započeti s pružanjem pune podrške NATO-a u smislu organiziranja istočne straže.
Plenković je rekao da u odnosu na 2022. godinu Hrvatska raspolaže s višenamjenskim borbenim zrakoplovima Rafale, koji imaju sve sposobnosti koje tadašnji MiG-ovi nisu imali, te da je suradnja dignuta na višu razinu.
Na pitanje odakle je točno iz Ukrajine došao dron Plenković je rekao da to ne znamo ni mi niti NATO.
/Desk/