Među brojnim ciljevima prošlotjedne američke vojne operacije u kojoj je uhićen venezuelski predsjednik Nicolas Maduro, bila je i poruka Kini: ostanite podalje od Amerike. Peking već najmanje dva desetljeća nastoji izgraditi utjecaj u Latinskoj Americi, ne samo radi gospodarskih prilika, već i kako bi stekao strateško uporište na pragu svog glavnog geopolitičkog rivala. Kineski napredak — od stanica za satelitsko praćenje u Argentini i luke u Peruu do ekonomske potpore Venezueli — bio je trn u oku uzastopnim američkim administracijama, uključujući i onu Donalda Trumpa.
Nekoliko dužnosnika Trumpove administracije izjavilo je za Reuters da je predsjednikov potez protiv Madura djelomično bio usmjeren na suzbijanje kineskih ambicija, te da su dani u kojima je Peking koristio dugove kako bi dobio jeftinu naftu iz Venezuele gotovi. Trump je tu poruku jasno izrekao u petak tijekom sastanka s naftnim menadžerima, istaknuvši da ne želi Kinu i Rusiju kao “prve susjede”. Poručio je kako je Amerika sada otvorena za poslovanje te da Kina može kupovati naftu izravno od SAD-a ili u Venezueli pod novim uvjetima.
Uspjeh racije izvedene 3. siječnja, u kojoj su američki komandosi upali u Caracas i uhitili predsjednika i njegovu suprugu, nanio je udarac kineskim interesima i ugledu. Protuzračna obrana koju su američke snage brzo onesposobile bila je isporučena iz Kine i Rusije, a Trump je najavio da će milijuni barela nafte pod sankcijama, koji su ranije bili namijenjeni kineskim lukama, sada biti preusmjereni u SAD. Analitičari smatraju da je Madurovo uhićenje razotkrilo ograničenu sposobnost Pekinga da provodi svoju volju na zapadnoj hemisferi. Craig Singleton, stručnjak za Kinu, istaknuo je da Peking može diplomatski prosvjedovati, ali ne može zaštititi partnere kada Washington odluči primijeniti izravan pritisak.
Kinesko veleposlanstvo u Washingtonu priopćilo je da odbacuje ono što naziva “jednostranim, nezakonitim i nasilničkim činovima” Sjedinjenih Država, naglasivši da će Kina ostati partner zemljama Latinske Amerike bez obzira na razvoj situacije. Ipak, jedan dužnosnik američke administracije izjavio je da bi Kina trebala biti zabrinuta za svoj položaj, jer partneri u regiji sve više shvaćaju da ih Peking ne može zaštititi. Operacija u Venezueli dodatno je naglasila zaokret američke politike prema oštrijem stavu, a trenutak napada bio je posebno neugodan za Peking. Naime, samo nekoliko sati prije uhićenja, Maduro se u Caracasu sastao s kineskim posebnim izaslanikom, što sugerira da je Peking bio potpuno zatečen operacijom.
Godinama je Kina ulagala u venezuelske rafinerije i infrastrukturu te opskrbljivala vojsku opremom, uključujući radarske sustave za koje se tvrdilo da mogu otkriti napredne američke zrakoplove. Činjenica da su ti sustavi zakazali potaknula je sumnje u učinkovitost kineske obrambene opreme širom svijeta. Dok Kina sada proučava propuste u obrani, Washington nastavlja vršiti pritisak na njezinu prisutnost u regiji, uključujući Kubu i Panamski kanal. Stručnjaci ipak upozoravaju da bi dugotrajna američka vojna uključenost u Venezueli mogla otvoriti vrata Kini da se ponovno nametne, dok Peking istovremeno priželjkuje da Washington prihvati Aziju kao kinesku sferu utjecaja.