Iako na stranici Ljekarne “Anapharm” Banja Luka stoji da se može naručiti preko 1500 proizvoda, ali isključivo dijatetskih i kozmetičkih u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH, smatraju da je ovakva prodaja rizična za naše tržište, jer smo skloni raznim zloupotrebama, tako da nije isključeno da se u ovakvoj trgovini može potkrasti i nešto drugo, poput lijeka ili medicinskog pomagala.
Šarolika lepeza čudotvornih lijekova nosi brojne rizike
U Anapharmu ističu da prodaje lijekova online nema, te da se oni prodaju isključivo na recept.
’Putem Interneta se prodaju isključivo kozmetički i dijetetski proizvodi koji se inače mogu kupiti u našoj ljekarni. Njih kupci mogu uzeti sami – bez pregleda, postavljanja dijagnoze i praćenja terapije od strane liječnika’’ kažu u “Anapharm”.
Ipak, već odavno je poznato da se u zapanjujuće velikom broju ljekarni može kupiti praktično bilo koji preparat, osim nekih sa jakim djelovanjem koji sadrže opojne droge. Pored toga, mnogi pacijenti svjesno izbegavaju odlazak kod lječnika i konzultitaju se neposredno u ljekarnama.
Ukoliko ovome dodamo i činjenicu da za mnogobrojne ’’čudotvorne preparate’’ ne treba recept jasno je da šarolika lepeza ovakvih proizvoda sa sobom nosi brojne rizike.
‘’Trenutano veliki problem predstavljaju preparati koje je Agencija za lijekove svrstala u kategoriju dijetetskih proizvoda, ili preparata čiji se proizvođači nikada nisu ni obratili ovoj Agenciji, na način da im se u javnim medijima pripisuju svojstva lijeka. Naime preparati koji nisu lijekovi nisu u nadležnosti Agencije, a dijetetski preparati se uređuju u okviru tzv. “prehrambenog zakonodavstva”, gdje još uvijek ne postoji regulativa za reklamiranje ovih preparata’’, pojašnjava Tijana Spasojević, šefica odsjeka za informiranje o lijekovima i medicinskim sredstvima.
Tko je nadležan?
Dušanka Makivić, glasnogovornica Uprave za inspekcijske poslove RS kaže da je prodaja lijekova putem Interneta već duže razdoblje prepoznata kao gorući problem i u tom smislu su kontaktirani i nadležni istražni organi koji bi mogli da poduzimaju mjere u tom kontekstu.
’Često možemo vidjeti da se na taj način može kupiti kozmetika, dodatci prehrani, dijatetski proizvodi, koji nemaju status lijeka i tim se ne čini prekršaj. Međutim problem jeste sve prisutnija ilegalna prodaja lijekova. Kako inspekcijski organi nemaju kapacitete i mehanizme za efikasno rešavanje ove pojave, uputili smo dopis SIPA-i, a obavijestili smo i Regulatornu agenciju za komunikacije, Vjeće za štampu i online medije da poduzmu mjere iz svoje nadležnosti da bi se ova pojava iskorjenila’’, kaže Makivić. (T.Č./republikainfo.com)