Od povratka astronauta na Mjesec do američkih kongresnih izbora, slijedi pet događaja na koje treba obratiti pozornost u 2026. godini.
Astronauti oko Mjeseca
Godina 2026. mogla bi biti godina povratka astronauta na Mjesec. Više puta odgađana NASA-ina misija Artemis 2 s posadom, u suradnji s privatnim partnerima poput SpaceX-a, sada je planirana za početak 2026., najkasnije do travnja.
Riječ je o ključnom povratku Amerikanaca na Mjesečevu površinu, što je cilj koji treba biti ostvaren što je prije moguće, kako je to najavio Donald Trump tijekom svog prvog mandata. Nastoje preteći Kinu koja planira sletjeti na Mjesec 2030. godine.
Kina napreduje i očekuje se da će sonda Chang’e 7 istraživati južni pol Mjeseca 2026. godine, a testiranje njezine svemirske letjelice s posadom, Mengzhou, nastavlja se.
Indija također ima velike ambicije u istraživanju svemira. Nakon slijetanja robota na Mjesec 2023. godine, Indijska agencija za svemirska istraživanja (ISRO) planira 2027. samostalno poslati astronauta u orbitu.
Mjesec je postao neizostavan pretkorak prije putovanja na Mars. Koristi se za postavljanje relejnih stanica, ali i za testiranje svemirskih odijela, vozila, izvora energije… i za učenje kako živjeti u dubokom svemiru.
Svjetsko nogometno prvenstvo
Četrdeset i osam momčadi, 104 utakmice, tri zemlje domaćina: Svjetsko prvenstvo 2026., koje će se održati u Sjedinjenim Državama, Meksiku i Kanadi, obećava da će biti izvanredan turnir, četiri godine nakon što je Lionel Messi predvodio Argentinu do pobjede nad Francuskom u finalu u Kataru.
Najpopularnije natjecanje na svijetu proći će potpunu transformaciju, koja će trajati gotovo šest tjedana, od 11. lipnja do 19. srpnja 2026., na 16 stadiona raspoređenih na gotovo 4.000 km, a Sjedinjene Države domaćin su lavovskog dijela s jedanaest stadiona.
Ovo predstavlja zlatnu priliku za Donalda Trumpa da pokaže svoje vođenje i iskoristi političku moć, posebno s obzirom na kaotične odnose s Kanadom i Meksikom koji proizlaze iz trgovinskog rata koji je pokrenuo nekoliko mjeseci nakon što je preuzeo dužnost i njegove restriktivne imigracijske politike.
Na sportskom planu ne nedostaje kandidata za titulu, od dva južnoamerička diva (Argentina i Brazil) do europskih sila (Francuska, Španjolska, Portugal, Njemačka i Engleska).
Gaza i izraelski izbori
Na Bliskom istoku je američki pritisak doveo je do primirja između Izraela i Hamasa u listopadu, nakon više od dvije godine rata.
Primirje se pokazalo vrlo krhkim, a mirovni plan američkog predsjednika za pojas Gaze ostavlja mnoga pitanja neriješenim, poput budućih faza povlačenja izraelske vojske i oblika budućeg upravljanja palestinskim teritorijem.
Podržavanjem Trumpovog plana, Vijeće sigurnosti UN-a u studenome je postavilo temelje za raspoređivanje međunarodnih snaga koje, u osnovi, ni izraelska vlada ni palestinski islamistički pokret ne žele.
Druga strana odbija se razoružati pod uvjetima koje je postavio izraelski premijer Benjamin Netanyahu, koji sa 76 godina namjerava ponovno sudjelovati na izborima koji će se održati najkasnije u studenome 2026. godine.
Velika većina Izraelaca želi da premijer odgovara za rat koji je izazvao iznenadni napad Hamasa u listopadu 2023., a relativna većina protivi se davanju predsjedničkog pomilovanja koje je formalno zatražio krajem studenoga kako bi okončao svoje dugotrajno suđenje za korupciju.
Sa samo relativnom i krhkom većinom, Netanyahu bi mogao posegnuti za vojnom opcijom protiv Hamasa u Gazi ili Hezbolaha u Libanonu, kako bi zadržao podršku svojih krajnje desničarskih saveznika i pokušao osigurati, prije izbora, potpunu pobjedu koju je obećao Izraelcima.
Kongresni izbori u Sjedinjenim Američkim Državama
Nakon što je 2025. obilježena gromoglasnim povratkom Donalda Trumpa u Bijelu kuću, kongresni izbori (odnosno izbori na polovici mandata) 3. studenoga 2026. godine predstavljaju ključnu prekretnicu za predsjedništvo koje je već u mnogim aspektima povijesno.
Novi guverneri bit će izabrani u 36 država, svih 435 mjesta u Zastupničkom domu bit će na raspolaganju, kao i 35 od 100 mjesta u Senatu. Izazov za republikance je sačuvati svoju tijesnu većinu u Kongresu.
Demokrati, sa svoje strane, u potpunosti namjeravaju preuzeti Zastupnički dom, a možda čak i Senat.
Preuzimanje kontrole nad Kongresom omogućilo bi im da zaustave ambicioznu agendu čovjeka koji će tada slaviti svoj 80. rođendan.
Iako se ime Donalda Trumpa neće pojaviti na glasačkom listiću, ovi izbori poslužit će kao referendum za gotovo 250 milijuna Amerikanaca u prvoj polovici njegovog drugog mandata.
Sam predsjednik bit će glavno pitanje kampanje, ali se očekuje da će ga zasjeniti pitanje troškova izborne kampanje, u kontekstu stalne inflacije.
Ovi izbori također će poslužiti kao odskočna daska za mnoge ambiciozne predsjedničke kandidate 2028. godine, prve izbore bez Donalda Trumpa od 2012. godine.
Klima: hoće li se svijet pribrati?
Godina 2026. vrlo će vjerojatno biti rekordna. Posljednjih 11 godina bile su najtoplije do sada zabilježene. Postoji 80-postotna vjerojatnost da će rekord iz 2024. biti oboren do 2029., predvidio je britanski meteorološki institut.
Hoće li države reagirati? COP30 u Brazilu upravo je pokazao da klimatski multilateralizam nije mrtav, unatoč američkom bojkotu i geopolitičkim sukobima.
Ovo mora biti godina u kojoj će se morati ponovo osmisliti međunarodna klimatska diplomacija, smatra Rebecca Thissen iz mreže Climate Action Network.
COP-ovi nisu sami sebi svrha, već vrhunac međunarodnog političkog procesa kojemu je prijeko potrebno pronaći zajednički jezik.
Ne čekajući COP31 u studenome 2026. u Antaliji u Turskoj, pratit će se koliko će se zemalja odazvati pozivu Kolumbije na prvu međunarodnu konferenciju o postupnom ukidanju fosilnih goriva, koja će se u travnju održati u Santa Marti, piše HINA.
Nastavak rata ili mir u Ukrajini?
Mirovni pregovori koje vodi administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa između sukobljenih strana Ukrajine i Rusije mogli bi okončati četverogodišnji rat. Ruska invazija počela je 24. veljače 2022. godine i zatekla svijet u šoku pred silinom i razmjerima napada na jednu državu, ali i pred otvorenom agresijom i zauzimanja tuđeg teritorija. Ovime je Rusija priskrbila ‘epitet’ svjetskog negativca br. 1, Europa i dobar dio svijeta solidarizirala se s Ukrajinom.
Međutim, ono što je po Putinu trebao biti ‘blitzkrieg’, brzi, munjeviti rat, zbog iznimne hrabrosti i posvećenosti Ukrajinaca i pomoći svijeta koja je pristizala, pretvorilo se u beskonačno iscrpljivanje obje strane, a Rusi su osvojili tek nešto oko 2 ili 3 posto ukrajinskog teritorija te time više nego ozbiljno doveli u pitanje tvrdnju druge svjetske vojne sile. Ljudske žrtve s obje strane su broje u nekoliko milijuna, dok su prvenstveno Europu, preplavili milijuni ukrajinskih izbjeglica, od toga dobar dio vojnih obveznika koji se, unatoč zabrani izlaska iz zemlje za vojne obveznike, nisu željeli odazvati obrani svoje vlastite domovine. Shvaćajući važnost obrane, svijet je potrošio milijarde za pomoć Ukrajini, uzdrmane su ekonomije, a umjesto gospodarskog rasta i ulaganja u razvoj, države se ubrzano naoružavaju.
Ova, 2026. godina mogla bi donijeti toliko željeni mir. Pravednan mir za napaćeni narod Ukrajine. I pravednu kaznu krivcu za ovaj krvavi rat.
/Desk/