Europska unija je popustila pritisku proizvođača i kupaca te je danas službeno predstavila izmjene jednog od svojih najambicioznijih klimatskih ciljeva, zabrane prodaje novih automobila s motorima na benzin i dizel od 2035. godine. Prema objavi iz Bruxellesa, umjesto potpune zabrane, fokus se pomiče na “znatno fleksibilniji okvir koji proizvođačima ostavlja više manevarskog prostora”, piše Jutarnji list.
Ključna promjena odnosi se na emisije CO2. Umjesto potpunog izbacivanja klasičnih motora, nova regulativa trebala bi zahtijevati smanjenje emisija iz ispuha za 90 posto nakon 2035. godine. Preostalih 10 posto proizvođači bi mogli kompenzirati korištenjem alternativnih rješenja, poput e-goriva, biogoriva ili materijala s nižim ugljičnim otiskom u proizvodnji vozila. No već sada je jasno da će proizvođači ove ciljeve moći ostavriti samo uz izrazitu elektrifikaciju i eventualno korištenje Co2 neutralnih goriva za pogon automobila s motorima na unutarnje izgaranje.
Takav zaokret dolazi nakon snažnog pritiska dijela automobilske industrije i nekoliko velikih država članica, ponajprije Njemačke i Italije, koje su upozoravale da potpuna zabrana ne ostavlja dovoljno vremena za prilagodbu, posebno u segmentima u kojima elektrifikacija ide sporije od planiranog.
EU svoj novi paket mjera naziva Automotive Package, a to je skup mjera kojima želi zadržati smjer prema klimatskoj neutralnosti, ali uz realnije uvjete za europsku automobilsku industriju. Osim ukidanja zabrane motora na unutarnje izgaranje u prijelaznom razdoblju do 2035. predviđene su dodatne olakšice.
Uz to, posebni poticaji, takozvani “super krediti”, namijenjeni su malim i cjenovno pristupačnim električnim automobilima proizvedenima u EU, kako bi se ubrzao njihov dolazak na tržište. Za ciljeve do 2030. uvodi se i mehanizam fleksibilnog ispunjavanja obveza, dok se za laka gospodarska vozila prag elektrifikacije dodatno snižava, priznajući realne prepreke tog segmenta.
Paket se bavi i potražnjom. Države članice dobit će obvezujuće ciljeve za dekarbonizaciju korporativnih voznih parkova, čime se želi ubrzati ulazak vozila s niskim i nultim emisijama u svakodnevnu uporabu i na tržište rabljenih vozila. Javna financijska potpora pritom će biti vezana uz vozila proizvedena u EU i s niskim emisijama.
Značajan dio mjera odnosi se na baterije. Komisija kroz program Battery Booster osigurava 1,8 milijardi eura za jačanje europskog baterijskog lanca, s naglaskom na domaću proizvodnju i smanjenje ovisnosti o globalnim dobavljačima.
Istodobno se najavljuje smanjenje administrativnih opterećenja. Pojednostavljenje propisa i homologacijskih postupaka trebalo bi industriji donijeti uštede veće od 700 milijuna eura godišnje.
/Desk/