Belgijski premijer De Wever osudio je planove zajma za reparacije u oštro intoniranom pismu Ursuli von der Leyen, nazvavši ih opasnima i pogrešnima. Europski dužnosnici ozbiljno razmatraju premošćujući zajam jer vrijeme istječe prije summita u prosincu. Smatra se da je belgijski otpor ukorijenjen, piše euronews.
Čelnici Europske unije suočavaju se s idejom da će morati primijeniti rješenje za hitno financiranje kako bi ukrajinsko gospodarstvo ostalo na površini, nakon što je Belgija još više podigla ljestvicu za deblokadu zajma za reparacije koji bi ojačao financije Kijeva.
Rješenje bi moglo uključivati da EU prikupi novac na tržištima kako bi Kijevu dostavila bespovratna sredstva koja bi pokrila njegove najhitnije financijske i vojne potrebe u 2026. godini.
To bi, pak, čelnicima dalo više vremena da prevladaju zastoj oko predloženog zajma, odvažnog pokušaja usmjeravanja imobilizirane imovine Ruske središnje banke prema Ukrajini.
Glavnina te imovine, oko 185 milijardi eura, drži se u Euroclearu, središnjem skladištu vrijednosnih papira u Bruxellesu. To čini Belgiju ključnim glasom u ovoj raspravi.
Oštro pismo Bruxellesu
Prvotno se očekivalo da će čelnici EU-a moći ublažiti belgijske rezerve i prihvatiti neviđeni projekt tijekom svog sljedećeg sastanka 18. prosinca.
U novom obratu u dugotrajnoj sagi, belgijski premijer Bart De Wever napisao je oštro pismo Ursuli von der Leyen, kritizirajući zajam za reparacije kao “fundamentalno pogrešan” i opterećen pravnim i financijskim zamkama.
“Zašto bismo se upuštali u neistražene pravne i financijske vode sa svim mogućim posljedicama, ako se to može izbjeći?” poručuje De Wever predsjednici Europske komisije u pismu. “Nikada neću obvezati Belgiju da sama snosi rizike i izloženosti koji bi proizašli iz opcije zajma za reparacije.”
Podižući ulog, De Wever zahtijeva “pravno obvezujuća, bezuvjetna, neopoziva, na zahtjev, zajednička i solidarna jamstva” za pokrivanje 185 milijardi eura imovine i svih potencijalnih posljedica, poput troškova arbitraže, kamata, gubitka investicijskih prilika, pa čak i “kvantifikacije financijskog utjecaja na kredit Ruske središnje banke”.
Također traži potpunu pokrivenost za Euroclearove udjele u “jurisdikcijama prijateljskim Rusiji”, za koje kaže da bi mogle biti predmet osvetničkih mjera Kremlja.
“Neki bi mogli smatrati da je ovo samo teorijska izloženost. Ističem da je ta opasnost, naprotiv, stvarna i vjerojatna”, piše De Wever.
Podizanjem ljestvice za jamstva tako visoko, što je ključni element za deblokadu zajma za reparacije, De Wever eksponencijalno otežava njegovo odobrenje.
Malo je vjerojatno da će se ostali čelnici moći pojaviti na summitu u prosincu s višemilijarderskim jamstvima koja se većinom oslanjaju na hipotetske kalkulacije. Za neke bi zemlje tako složena struktura zahtijevala blagoslov njihovih parlamenata.
Hitnost i Trumpov faktor
Prepreke snažno opterećuju umove dužnosnika i diplomata EU-a dok žure prevladati zastoj prije nego što Ukrajini ponestane strane pomoći. Zemlja očekuje novu injekciju pomoći najkasnije u drugom kvartalu 2026. godine.
Pritisak dodatno pojačava program od 8,1 milijarde dolara koji Međunarodni monetarni fond (MMF) namjerava odobriti Ukrajini. Da bi MMF donio konačnu odluku, trebat će mu čvrste obveze europskih saveznika da osiguraju makroekonomsku stabilnost Kijeva.
Sve veća hitnost drastično je povećala izglede za premošćujuće rješenje (bridge solution) za popunjavanje praznine. To privremeno financiranje moglo bi biti potkrijepljeno ili nacionalnim jamstvima ili proračunom EU-a, koji trenutno zabranjuje zaduživanje za zemlju izvan bloka.
Prilagođavanje proračunskih pravila zahtijevalo bi jednoglasnost, što je težak zadatak s obzirom na nepokolebljivo protivljenje Mađarske pomoći Kijevu u bilo kojem kapacitetu. Ista prepreka bi ostala ako bi čelnici odabrali zajednički dug kao dugoročni aranžman za podršku Ukrajini.
Političke implikacije
U svom pismu, De Wever ide dalje od prava i ekonomije i zaranja u politiku.
Belgijski čelnik upozorava da bi forsiranje zajma za reparacije u ovoj fazi moglo ugroziti napore Bijele kuće da osigura mirovni sporazum za okončanje ruskog rata.
“Prenaglo napredovanje u predloženoj shemi zajma za reparacije imalo bi, kao kolateralnu štetu, da mi, kao EU, učinkovito sprječavamo postizanje eventualnog mirovnog sporazuma”, poručuje De Wever Von der Leyen.”Teško da možemo angažirati rusku suverenu imovinu u više svrha istovremeno. Ili je imobilizirana u svrhu financiranja obnove Ukrajine, ili se sada troši na financiranje ratnih napora ili temeljnog proračuna Ukrajine.”
De Wever tvrdi da je “vrlo vjerojatno” da Rusija neće biti proglašena “gubitničkom stranom” u sukobu i stoga će imati pravo na povrat svoje suverene imovine koja je trenutno pod sankcijama. Ako se to dogodi, dodaje, zajam za reparacije će propasti, a europski porezni obveznici morat će sami snositi troškove.
Ovaj dio pisma stoji u oštroj suprotnosti sa stajalištem koje zagovaraju drugi čelnici, koji rusku imovinu vide kao najmoćniju polugu bloka.
“Moramo brzo postići odgovarajući sporazum najkasnije do summita čelnika EU-a u prosincu kako bismo ojačali našu pregovaračku poziciju i poslali još jedan signal solidarnosti i podrške Ukrajini,” rekao je njemački kancelar Friedrich Merz u četvrtak.
Von der Leyen je također svoj prijedlog uokvirila moralnom optikom kako bi “Rusija platila”.
“Da budemo vrlo jasni – ne vidim nijedan scenarij u kojem će europski porezni obveznici sami platiti račun. To također nije prihvatljivo”, rekla je ovog tjedna.
Interna neslaganja dolaze u neizvjesnom trenutku za Europljane, koje je zatekao 28-točkovni mirovni plan koji su tajno izradili američki i ruski dužnosnici, a sada se bore da zatvore redove i projiciraju političko jedinstvo.
Vladimir Putin rekao je da bi zajam za reparacije predstavljao “krađu”. Tekst je naglasio vrijednost ruske imovine. Za neke je to potvrdilo potrebu za odobravanjem zajmova za reparacije. Za druge, to je potaknulo preispitivanja.
Samo nekoliko sati prije nego što je De Wever poslao pismo Von der Leyen, ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je da bi diranje tih sredstava predstavljalo “krađu tuđe imovine”.
“Vlada Ruske Federacije, po mom nalogu, razvija paket recipročnih mjera u slučaju da se to dogodi,” rekao je Putin tijekom brifinga. U nezgodnom trenutku za Kijev, rasprava o zajmu za reparacije poklapa se s eskalirajućim korupcijskim skandalom koji je doveo do ostavke Andrija Jermaka, moćnog šefa ureda predsjednika Volodimira Zelenskog i glavnog pregovarača u mirovnom procesu.
Diplomat je za Euronews rekao da će predsjednik Zelenski “morati ispraviti situaciju jer izgleda stvarno loše”, a ta optika značajno otežava Europi da potpiše još jednu rundu financiranja. Ipak, diplomati inzistiraju da pomoć Ukrajini, zemlji na prvoj liniji ruske agresije, ne bi trebala biti povezana sa skandalom. Europska komisija, koja je kritizirana jer De Weverove početne zabrinutosti nije shvatila ozbiljno, stavlja hrabro lice.
“Ovo su neistražene vode, pa je legitimno postavljati pitanja, dijeliti zabrinutosti,” rekla je Paula Pinho, glavna glasnogovornica Komisije. “Zaista činimo sve što je u našoj moći da riješimo te zabrinutosti na zadovoljavajući način kako bi se svi mogli osjećati samopouzdano i ugodno s bilo kojim rješenjem koje se na kraju predloži.”
Na pitanje je li Komisija spremna nadjačati Belgiju i progurati zajam za reparacije kvalificiranom većinom, Pinho je rekla: “Još nismo tamo.”