Europska unija i Ukrajina odbacuju ključne dijelove američkog mirovnog plana, izvijestio je u petak Bloomberg.
Njemački kancelar Friedrich Merz, francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanski premijer Keir Starmer složili su se s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim da se veličina ukrajinskih oružanih snaga ne smije smanjivati.
Europski čelnici rekli su da bi trenutačna linija fronta trebala biti polazna točka za sve teritorijalne pregovore o Ukrajini.
Ukrajina, Velika Britanija, Francuska i Njemačka složile su se da će zajednički težiti dugoročnoj zaštiti ukrajinskih i europskih interesa.
Prije je ukrajinski javni servis Suspilne izvijestio da je Zelenski razgovarao s Macronom, britanskim premijerom Keirom Starmerom i njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom o predloženom mirovnom planu za Ukrajinu.
Moskva spremna pregovarati
Kremlj je u petak objavio da Rusija još nije ništa službeno primila od Sjedinjenih Država o američkom mirovnom planu za Ukrajinu od 28 točaka, ali da je spremna pregovarati. Washington je Kijevu predstavio plan za koji ukrajinski dužnosnici tvrde da ga proučavaju.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Moskva i Washington još ne raspravljaju o detaljima prijedloga, ali da su u kontaktu.
“Postoje određene ideje s američke strane, ali trenutačno se ne raspravlja ništa bitno. Potpuno smo otvoreni – održavamo našu otvorenost za mirovne pregovore”, rekao je Peskov novinarima.
Također je istaknuo da napredovanje ruske strane na bojištu sužava prostor za djelovanje ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom.
“Učinkovitost ruskih oružanih snaga trebala bi Zelenskog i njegov režim uvjeriti da je bolje pregovarati i to učiniti sada. Bolje je to učiniti odmah, nego kasnije. Njegov prostor za donošenje odluka se smanjuje kako gubi teritorij tijekom ofenzivnih akcija ruskih oružanih snaga”, rekao je Peskov.
Po njegovim riječima, nastavljanje rata je za Ukrajinu “besmisleno i opasno”.
“(Ukrajinski) režim mora donijeti odgovornu odluku. Učiniti to sada i preuzeti odgovornost”, dodao je.
Zelenski je potvrdio da je primio američki plan, ali nije izravno komentirao njegov sadržaj. Tijekom noći je na Telegramu objavio da je Ukrajina “spremna za konstruktivan, iskren i brz rad”.
Trumpov plan od 28 točaka za mir u Ukrajini prisilio bi Kijev da se odrekne teritorija na istoku, ograniči veličinu svoje vojske i pristane da se nikada neće pridružiti NATO-u, prenosi Axios, pozivajući se na izjave ukrajinskog i američkog dužnosnika te izvora upoznatog s prijedlogom.
Američka strana potiče Ukrajinu da pristane na dogovor u “agresivnom vremenskom okviru”. Unatoč tome što plan uključuje prijedloge koje je Ukrajina do sada više puta odbacila, predsjednik Volodimir Zelenski to ne isključuje.
Visoki dužnosnik Bijele kuće priznao je da plan “nije lagan korak” za Ukrajinu, ali je rekao da SAD vjeruje da se rat mora završiti i da će, ako se to ne dogodi, Ukrajina vjerojatno izgubiti još više teritorija.
Plan uključuje:
1.Suverenitet Ukrajine bit će potvrđen.
2.Bit će zaključen sveobuhvatni sporazum o nenapadanju između Rusije, Ukrajine i Europe. Sve nejasnoće iz posljednjih 30 godina smatrat će se razriješenima.
3.Očekuje se da Rusija neće napadati susjedne zemlje, a NATO se neće dalje širiti.
4.Održat će se dijalog između Rusije i NATO-a, uz posredovanje Sjedinjenih Država, radi rješavanja svih sigurnosnih pitanja i stvaranja uvjeta za deeskalaciju, kako bi se osigurala globalna sigurnost i povećale mogućnosti za suradnju i budući gospodarski razvoj.
5.Ukrajina će dobiti pouzdana sigurnosna jamstva.
Američki dužnosnik rekao je za Axios da bi ovo bila izričita sigurnosno jamstvo SAD-a Ukrajini, prvi put da se takvo što službeno našlo na stolu tijekom ovih pregovora, iako prijedlog ne navodi detalje o tome što jamstvo uključuje.
6.Veličina ukrajinskih oružanih snaga bit će ograničena na 600.000 pripadnika.
-Ukrajinska vojska sada ima 800.000 – 850.000 pripadnika, a prije rata imala je oko 250.000, prema ukrajinskom dužnosniku.
7.Ukrajina pristaje u svoj ustav unijeti odredbu da se neće priključiti NATO-u, a NATO pristaje u svoje statute unijeti odredbu da Ukrajina neće biti primljena u budućnosti.
8.NATO pristaje da neće raspoređivati postrojbe u Ukrajini.
NATO zemlje, uključujući Francusku i Ujedinjeno Kraljevstvo, radile su na zasebnim prijedlozima koji bi uključivali manje brojne europske postrojbe na ukrajinskom teritoriju nakon rata. Ovaj plan izgleda zanemaruje tu mogućnost.
9.Europski borbeni avioni bit će stacionirani u Poljskoj.
10.Američko sigurnosno jamstvo:
-SAD će dobiti kompenzaciju za pružanje jamstva;
-Ako Ukrajina napadne Rusiju, izgubit će jamstvo;
-Ako Rusija napadne Ukrajinu, uz odlučan koordinirani vojni odgovor, sve globalne sankcije bit će ponovno uvedene, priznanje novog teritorija i sve druge pogodnosti ovog sporazuma bit će ukinute;
-Ako Ukrajina bez razloga ispali projektil na Moskvu ili Sankt-Peterburg, sigurnosna jamstvo će biti poništeno.
11.Ukrajina može postati članica u Europske unije i dobit će kratkoročni povlašteni pristup europskom tržištu dok se to pitanje razmatra.
12.Bit će uspostavljen snažan globalni paket mjera za obnovu Ukrajine, uključujući, ali ne ograničavajući se na:
-stvaranje Fonda za razvoj Ukrajine za ulaganja u brzo rastuće industrije, uključujući tehnologiju, podatkovne centre i umjetnu inteligenciju;
-suradnju SAD-a s Ukrajinom na zajedničkoj obnovi, razvoju, modernizaciji i upravljanju ukrajinskom plinskom infrastrukturom, uključujući plinovode i skladišta;
-zajedničke napore na obnovi ratom pogođenih područja radi obnove, rekonstrukcije i modernizacije gradova i stambenih zona;
-razvoj infrastrukture;
-eksploataciju minerala i prirodnih resursa;
-Svjetska banka izradit će poseban financijski paket za ubrzanje tih napora.
13.Rusija će biti reintegrirana u globalnu ekonomiju:
-ukidanje sankcija razmatrat će se i dogovarati fazno i pojedinačno;
-SAD će sklopiti dugoročni sporazum o gospodarskoj suradnji za uzajamni razvoj u sektorima energije, prirodnih resursa, infrastrukture, umjetne inteligencije, podatkovnih centara, projekata eksploatacije rijetkih metala u Arktiku i drugim poslovnim prilikama od obostrane koristi;
-Rusija će biti pozvana da se ponovno pridruži G8.
14.Zamrznuta sredstva koristit će se na sljedeći način:
-100 milijardi dolara zamrznutih ruskih sredstava bit će uloženo u napore pod vodstvom SAD-a za obnovu i ulaganja u Ukrajinu;
-SAD će dobiti 50% dobiti od ovog pothvata;
-Europa će dodati 100 milijardi dolara kako bi povećala iznos dostupnih ulaganja za obnovu Ukrajine;
-zamrznuta europska sredstva bit će odmrznuta;
-ostatak zamrznutih ruskih sredstava bit će uložen u zasebno američko-rusko investicijsko tijelo koje će provoditi zajedničke projekte u određenim sektorima; cilj fonda bit će jačanje odnosa i povećanje zajedničkih interesa kako bi se stvorio snažan poticaj da se ne vrati u sukob.
15.Bit će uspostavljena zajednička američko-ruska radna skupina za sigurnosna pitanja radi promicanja i osiguravanja poštivanja svih odredbi ovog sporazuma.
16.Rusija će u zakon unijeti svoju politiku nenapadanja prema Europi i Ukrajini.
17.SAD i Rusija dogovorit će produljenje valjanosti sporazuma o neširenju i kontroli nuklearnog naoružanja, uključujući START I.
Novi START, posljednji veliki sporazum o kontroli nuklearnog oružja između SAD-a i Rusije, istječe u veljači.
18.Ukrajina pristaje ostati država bez nuklearnog oružja, u skladu s Ugovorom o neširenju nuklearnog oružja.
19.Nuklearna elektrana Zaporižja bit će puštena u rad pod nadzorom IAEA-e, a proizvedena električna energija dijelit će se jednako između Rusije i Ukrajine – 50:50.
20.Obje države obvezuju se provoditi obrazovne programe u školama i društvu radi poticanja razumijevanja i tolerancije različitih kultura te uklanjanja rasizma i predrasuda:
-Ukrajina će usvojiti pravila EU o vjerskoj toleranciji i zaštiti jezičnih manjina;
-obje države pristat će ukinuti sve diskriminatorne mjere i jamčiti prava ukrajinskih i ruskih medija i obrazovanja (Napomena: slične ideje uvrštene su u Trumpov mirovni plan za Izrael i Palestinu iz 2020.);
-sva nacistička ideologija i djelovanje moraju biti odbačeni i zabranjeni.
21.Teritoriji:
-Krim, Luhansk i Doneck bit će priznati kao de facto ruski (priznanje stanja na terenu, ne i de jure priznanje), uključujući i od strane SAD-a;
-Bojišnjica u Hersonskoj i Zaporiškoj oblasti bit će zamrznuta duž linije dodira, što će značiti de facto priznanje uzduž linije dodira;
-Rusija će se odreći drugih teritorija koje kontrolira izvan pet regija;
-Ukrajinske snage povući će se iz dijela Donecke oblasti koji trenutno kontroliraju, a ta zona povlačenja smatrat će se neutralnom demilitariziranom “buffer zonom”, međunarodno priznatom kao teritorij Ruske Federacije; ruske snage neće ulaziti u tu demilitariziranu zonu.
22.Nakon dogovora o budućem teritorijalnom uređenju, i Ruska Federacija i Ukrajina obvezuju se da neće mijenjati ta uređenja silom. Sigurnosne garancije neće vrijediti u slučaju kršenja ove obveze.
23.Rusija neće sprječavati Ukrajinu u korištenju rijeke Dnjepar za komercijalne aktivnosti, a bit će postignuti sporazumi o slobodnom transportu žitarica preko Crnog mora.
24.Bit će uspostavljen humanitarni odbor za rješavanje neriješenih pitanja:
-svi preostali zarobljenici i tijela bit će razmijenjeni po principu “svi za sve”;
-svi civilni zatočenici i taoci, uključujući djecu, bit će vraćeni;
-bit će proveden program reunifikacije obitelji;
-poduzet će se mjere za ublažavanje patnji žrtava sukoba.
25.Ukrajina će održati izbore u roku od 100 dana.
26.Sve strane uključene u ovaj sukob dobit će potpunu amnestiju za svoje postupke tijekom rata i pristaju da ubuduće ne podnose nikakve zahtjeve niti razmatraju bilo kakve pritužbe.
27.Ovaj sporazum bit će pravno obvezujući. Njegovu provedbu nadzirat će i jamčiti Vijeće za mir na čelu s predsjednikom Donaldom Trumpom. Za kršenja će se uvoditi sankcije.
Ovo je ista opća struktura koju je Trump predlagao za mirovni sporazum o Gazi.
28.Nakon što sve strane pristanu na ovaj memorandum, primirje će stupiti na snagu odmah nakon što se obje strane povuku na dogovorene točke kako bi se započela provedba sporazuma.
/Desk/