“Izbjegavam spominjati imena, ali moram istaknuti akademika Jakova Pehara i tadašnjeg načelnika Ljubu Dragičevića koji su pokrenuli ono što se i danas prepoznaje”, odgovorio je Vidić na pitanje tko je najzaslužniji za laskavu titulu.
“Svi kasniji načelnici zajedno sa mnom dali su svoj obol širenju i čuvanju onoga što je već napravljeno na uređenju. U konačnici su ipak najzaslužniji
žitelji Čapljine koji su iznimno ekološki osviješteni.” Vidić je istaknuo kako općina izgleda puno ljepše poslije obnove nekoliko fasada, ali da projektima uređenja tu nije kraj.
“Planiramo i rekonstrukciju parka kod srednje škole. Akademik Pehar je napravio idejni projekt te rekonstrukcije. Pri Federalnom fondu za zaštitu okoliša nominirali smo taj projekt pa se nadamo da ćemo dobiti dio sredstava i iz tog izvora. Ove godine nastavljamo rekonstrukciju i proširenje zelenih površina te
nogostupa. Budući da se radi o projektu koji zahvaća cijeli grad, trebat će nam još nekoliko godina. Sada smo na polovici posla.” Najveći ekološki problem Čapljine je odlagalište Ada koje bi se u sljedećih nekoliko godina trebalo sanirati.
“Nastalo je prije 70-ak godina, nažalost na samoj obali Neretve”, rekao je Vidić. “Kako se grad širio, zgrade su se približile odlagalištu. Godinu dana radimo nevidljivi, papirnati dio posla. Za 20-ak dana imat ćemo završen projekt koji će nam omogućiti izdavanje građevinske dozvole. Provedena je javna rasprava, napravljena je studija o utjecaju na okoliš te su obavljena geološka mjerenja. Kad dobijemo građevinsku dozvolu, krenut ćemo u traženje novca jer Čapljina sama ne može iznijeti taj financijski teret. Stručnjaci procjenjuju da će taj projekt stajati 3-3,5 milijuna KM. S obzirom da smo do sada radili po pravilima Europske unije, nadamo se da ćemo moći povući sredstva iz različitih EU fondova.”
Čapljina ima ambiciozan plan gospodarenja otpadom, dodaje Vidić: “Planiramo napraviti centar za recikliranje. Otpad je kao sirovina prilično unosan posao. Na području općine već tri godine skupljamo papir, drvo, najlon i PET ambalažu. Ta sirovina se zbija u reciklažnom dvorištu u Čapljini i prodaje. Dio otpada će se reciklirati, a ostatak će se voziti na regionalno odlagalište.” Zbog svojeg položaja Čapljina bi trebala biti dobar mamac za ulaganja. Vidić je komentirao da je teško očekivati dolazak stranih ulagača u neuređenu zemlju u kojoj se zakoni jako brzo mijenjaju.
“Danas vrijede jedna, za tri mjeseca neka druga pravila. Zato se prije svega moramo fokusirati na domaće ulagače. I stranci su dobrodošli, naravno, ali previše pričamo o stranim ulaganjima.” Čapljinski načelnik dotaknuo se i industrijske zone u Zvirovićima.
“Do sada imamo oko dva hektara prodane površine. Ondje imamo već nekoliko napravljenih objekata. Nadamo se da će se za nekoliko mjeseci krenuti s gradnjom proizvodnih kapaciteta, ali ne mogu reći tko su ulagači jer nemam njihovu dozvolu. Drago mi je da će doći do otvaranja radnih mjesta u industrijskoj proizvodnji jer je većina zaposlenih u uslužnim djelatnostima.”
Ideja gradnje marine na južnom dijelu općine i dalje je aktualna, no još nema zainteresiranih ulagača. “Uvrstili smo izgradnju marine u prostorni plan. Prostor je namijenjen za potencijalnog ulagača. U taj projekt treba biti uključen i Metković. Međutim, to je sve u fazi planova”, rekao je
Vidić. /Republikainfo.com/
Gostovanje načelnika Vidića u dnevniku Našte TV možete pogledati na ovom LINKU