Subota, 21. studenoga 2026.
No Result
View All Result
Republika
  • Aktualno
  • Bosna i Hercegovina
  • Svijet
  • Top teme
  • Samo dobre stvari
  • Ekonomija
  • Energetika
  • Znanost i tehnologija
  • Zdravlje i Ljepota
  • Scena
  • Lifestyle
  • Kolumne
  • Promo
  • Najčitanije
  • (NE)Provjereno
  • Aktualno
  • Bosna i Hercegovina
  • Svijet
  • Top teme
  • Samo dobre stvari
  • Ekonomija
  • Energetika
  • Znanost i tehnologija
  • Zdravlje i Ljepota
  • Scena
  • Lifestyle
  • Kolumne
  • Promo
  • Najčitanije
  • (NE)Provjereno
No Result
View All Result
Republika
No Result
View All Result

Unatoč bogatstvu talenata: Zabrinutost za budućnost razvoja glazbene umjetnosti u BiH

26.04.2017
u Aktualno
Vrijeme čitanja: 5 min.
0
SHARES
0
VIEWS
Share on Facebook
Share on Twitter

Dane Šarac je devetogodišnjak iz mjesta Donji Veliki Ograđenik u općini Čitluk. Iako je još maleni dječak, nema tremu od novinarskih pitanja o svojoj glazbenoj karijeri jer, kaže, klavir svira već dvije godine. On je jedan od skoro 500 mladih glazbenika koji ove godine sudjeluju na 20. otvorenom federalnom natjecanju učenika i studenata glazbe, Čitluk 2017., piše Deutsche Welle.

 

“Volim glazbu jer i moja mama svira klavir i violinu, a ja nastupam s kompozicijom Johanna Sebastiana Bacha ‘Menuet’ i ‘Sonatina’ Antona Diabellija. Ne znam baš hoću li pobijediti, ali volim kada sviram i kada me ljudi slušaju, a ponekad se i sramim”, dječački iskreno, a opet glazbeno znalački kaže Šarac.

Već šest godina violinu svira Marina Kordić, 14-godišnjakinja iz Čitluka. Nakon osnovne glazbene škole, ona želi svoje školovanje nastaviti u Srednjoj glazbenoj školi u Širokom Brijegu. “Roditelji su mi kazali da će me i dalje podržavati ako vidim budućnost u glazbi”, kaže ona za DW. Na pitanje kakvu sebe vidi u budućnosti kratko odgovara: “Kao violinisticu”.

(foto: Dane Šarac)

 

 (foto: Martina Kordić)

 

“Živimo glazbu bez obzira na žrtve”

Međutim, cijena koju plaćaju roditelji kako bi se njihova djeca razvijala i usavršavala svoj glazbeni talent, za bosanskohercegovačke prilike, je vrlo visoka. Prosječna cijena violine je oko 1.600 KM, digitalnog piana od oko 2.500 KM, a ‘pravi’ piano-klavir od oko 6.000 KM san je mnogima.

“Bez obzira na sve žrtve, mi smo u potpunosti u tome i potičemo dijete na vježbanje i učenje”, kaže mlada majka Mila Mandžo za DW. Njezin 12-godišnji Mladen, učenik trećeg razreda, vježba tek jednu i pol godinu.

(foto: Mladen Madžo sa majkom Milom)

 

Kultura postala hobi

Profesorica violine Irena Vučić ističe kako se upravo zahvaljujući mladim talentima koje prepoznavaju glazbeni profesori kao i pristupu roditelja, stvara glazbena jezgra koja daje rezultate. Ona radi u osnovnim glazbenim školama Ljubuški, Brotnjo i Široki Brijeg.

“Društvo je općenito takvo da se kultura svela na hobi. Ja imam sreću da imamo predivne roditelje i svaki rezultat djece je ne samo veliko zalaganje učenika nego i veliko odricanje roditelja jer ima tu puno vožnje na vježbe, dolaženja na dodatne probe prije natjecanja i naravno kupovina instrumenta ali i njegovo održavanje koje nije jeftino, žice se mijenjaju svakih pola godine, strune također, klavir se mora štimati… to sve, naravno, košta”, kaže profesorica Vučić i podsjeća da mnogi roditelji djetetu instrument kupi na kredit.

(foto: Martina Kordić s profesoricom Irenom Vučić)

 

Nema prevelikog razumijevanja za umjetnost

No, dok roditelji i profesori razumiju, ulažu i potiču razvoj mladih glazbenih talenata, profesor Marko Antonio Brkić, voditelj Ureda za istraživanje, znanost i razvoj Sveučilišta Hecegovina kaže da se, u vremenima ovisnosti od prekomjernog prisustva na internetu, pametnih mobitela, želi dati podrška onima koji su spremni orjentirati razvoj djece

„Razvoj naše djece vrijedan je svakog truda i roditelja i društva. Ako su oni spremni uporno i marljivo vježbati na instrumentu, smatramo da je to vrijednost koja potiče kreativnost, umjetnost, kulturu, sve ono što je u Hercegovini bilo zanemareno i zapostavljeno. Na žalost, službene obrazovne strukture vlasti do sada nisu imale za to prevelika razumijevanja“, kaže ovaj profesor.

Njegovo Sveučilište, kao i Majčino selo u Bijakovićima, otvorili su vrata mladim glazbenicima za 20. otvoreno federalno natjecanje učenika i studenata glazbe, domaćina Osnovne glazbene škole Brotnjo u Čitluku.

(Profesor Marko Antonio Brkić – Sveučilište Hercegovina)

 

„Glazba nikada nije bila tema političarima“

Kako se čini, u ovom kraju i unatoč poteškoćama, glazba doživljava ponovni procvat, a ravnatelj Osnovne glazbene škole Brotnjo, Jure Sušac, nada se pomoći u otvaranju i srednje glazbene škole.

“Cilj nam je otvoriti i srednju glazbenu školu kako bi nastavili taj glazbeni razvoj jer naši učenici redovito osvajaju nagrade na natjecanjima što je i dovelo do prošlogodišnje nagrade kada smo proglašeni najuspješnojom školom na natjecanjima kao i najboljom školom za promicanje kulture na državnim i međunarodnim natjecanjima”, komentira on za DW. On se nada da će lokalne i županijske vlasti uvidjeti značaj i pomoći osnivanju srednje glazbene škole.

 

(Jure Sušac, ravnatelj Osnovne glazbene škole Brotnjo)

No, dok u Čitluku još čekaju da političari prepoznaju rezultate i talent njihove djece, Dževad Šabanagić,  predsjednik Udruženja glazbenih i baltenih pedagoga u Federaciji BiH, a koje godinama organizira ovo natjecanje, kaže: “Glazbeni život u BiH je devastiran, kao i sama zemlja i ovo što vidim u Bijakovićima je sjajna slika glazbene izvornosti i bogatstva talenata”.

Ovaj vrsni glazbenik, član Sarajevske filharmonije, prisjeća se prošlih vremena, kada je bh. glazbena scena bila uz bok slovenskoj, hrvatskoj, srpskoj…

 

(foto: Dževad Šabanagić, predsjednik Udruženja glazbenih i baltenih pedagoga u Federaciji BiH)

“Danas smo zaleđeni. Ne otvaraju se nove glazbene škole i nova radna mjesta iako imamo izuzetne i sposobne talente. Naši su učenici vrijedni i talentirani, a mi imamo jedva jedan posto njih, dok bi prema preporukama UNESCO-a, to trebao biti postotak od tri do četiri posto. Ali, na žalost, mi u BiH nemamo glazbenu strategiju i razvojni put niti je to ikada bila tema razgovora političara. Ako se tako nastavi – nemamo svijetlu glazbenu budućnost”, zaključuje Šabanagić.

Ipak, i unatoč svemu, u malenom hercegovačkom selu Bijakovići odjekuju neuništive note Vivaldija, Bacha, Mozarta, Chopina…

(Izvor: DW)

Povezani postovi

Da, varaju vas na Crni petak – kako prepoznati lažne ponude
Aktualno

Da, varaju vas na Crni petak – kako prepoznati lažne ponude

20.11.2026
Putin pozvao Europljane u Moskvu na pregovore o Ukrajini – Rusija demantirala Trumpovog zeta Kushnera oko NATO jamstva ukrajinskoj sigurnosti
Aktualno

Putin pozvao Europljane u Moskvu na pregovore o Ukrajini – Rusija demantirala Trumpovog zeta Kushnera oko NATO jamstva ukrajinskoj sigurnosti

20.11.2026
Ustavni sud BiH proglasio neustavnom zabranu isticanja zastave Armije RBiH u RS-u – Dodik ne priznaje odluku: “Da 100 ustavnih sudova dođe, neće nijednu zastavu postaviti u RS-u, neka pokušaju”
Aktualno

Ustavni sud BiH proglasio neustavnom zabranu isticanja zastave Armije RBiH u RS-u – Dodik ne priznaje odluku: “Da 100 ustavnih sudova dođe, neće nijednu zastavu postaviti u RS-u, neka pokušaju”

20.11.2026
Sljedeći post

Vučić demitizirao broj Jasenovačkih žrtava

Kategorije

  • (NE)Provjereno
  • Aktualno
  • Bosna i Hercegovina
  • Ekonomija
  • Energetika
  • Kolumne
  • Promo
  • Samo dobre stvari
  • Scena
  • Svijet
  • Top teme
  • Vijesti
  • Zdravlje i Ljepota
  • Znanost i tehnologija
  • Impressum
  • Kontakt

© 2026 Republika Info. Izrada i dizajn: MoWeb Digital.

No Result
View All Result
  • Aktualno
  • Bosna i Hercegovina
  • Svijet
  • Top teme
  • Samo dobre stvari
  • Ekonomija
  • Energetika
  • Znanost i tehnologija
  • Zdravlje i Ljepota
  • Scena
  • Lifestyle
  • Kolumne
  • Promo
  • Najčitanije
  • (NE)Provjereno

© 2026 Republika Info. Izrada i dizajn: MoWeb Digital.