Iako nije precizirano hoće li i na koji način Hrvatska pomoći u isplati Praljkovog duga, za Balkansku istraživačku mrežu u Bosni i Hercegovini (BIRN BiH) iz Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske potvrđeno je da je ta institucija odgovorila na traženi zahtjev.
– Ministarstvo pravosuđa može potvrditi da je Republike Hrvatska 22. ožujka 2017. zaprimila poziv Žalbenog vijeća u predmetu ‘Tužitelj protiv Prlić i drugi’, kojim se traži dostava informacija o radnjama koje Hrvatska može poduzeti u svrhu vraćanja financijskih sredstava sudu. Na navedeni poziv Republika Hrvatska je odgovorila do naznačenog roka od 5. travnja 2017. godine – potvrđeno je iz tog ministarstva.
Haški tribunal je uputio zahtjev i Bosni i Hercegovini da dostavi podnesak u kojem će navesti šta može učiniti kako bi pomogla isplatu Praljkovog duga. Rok za dostavu informacija bio je do 5. travnja, a Bosna i Hercegovina ga nije ispoštovala.
– Za sada nemamo informacija o tome da je BiH poslala odgovor na zahtjev Vijeća u vezi s pomoći u naplati duga Slobodana Praljka, za troškove njegove odbrane – kazao je glasnogovornik Tribunala u Haagu Nenad Golčevski.
Iz Ministarstva pravde BiH nisu htjeli komentirati zašto nije odgovoreno do zadatog roka.
– Ministarstvo pravde BiH ne može komentirati pojedinačne predmete. Prema navedenom predmetu postupati će se u skladu sa zakonom, kao i sa svim drugim predmetima – kazala je Marina Bakić, stručna savjetnica za odnose sa javnošću Ministarstva pravde BiH.
Praljku je još 2013. godine naloženo da vrati Tribunalu oko 2.800.000 eura za troškove odbrane u roku od 30 dana ili na rate u roku od tri godine. On to, kako je priopćeno iz Tribunala, nije uradio.
Imovina Praljka uglavnom se nalazi u BiH i Hrvatskoj, te je stoga zatražena pomoć država kako bi se nadoknadila sredstva, konstatirano je iz Haškog tribunala.
Praljka, koji je bio načelnik Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane (HVO), vojske samoproglašene Hrvatske Republike Herceg-Bosna (HRHB), Tribunal je 2013. nepravomoćno osudio na 20 godina zatvora zbog zločina počinjenih nad Bošnjacima u srednjoj Bosni i zapadnoj Hercegovini tijekom 1993. i 1994. godine.
Pored Praljka, Tribunal je 2013. izrekao kaznu od 20 godina zatvora Bruni Stojiću, ministru odbrane HRHB-a, i zamjeniku zapovjednika HVO-a Milivoju Petkoviću. Ratni premijer HRHB-a Jadranko Prlić osuđen je na 25 godina zatvora. Valentin Ćorić, zapovjednik vojne policije HVO, osuđen je na 16 godina zatvora, a predsjednik komisije za razmjenu zarobljenika HRHB-a Berislav Pušić na zatvorsku kaznu od deset godina.
Krajem ožujka su obrazložene žalbe na presudu Prliću i ostalima. Tužiteljstvo u Haagu je zatražilo strožije kazne dok su Odbrane optuženih negirale udruženi zločinački poduhvat, tražeći da njihovi branjenici budu oslobođeni, podsjeća BIRN-Justice Report.
(Izvor: Fena)


