Bosna i Hercegovina više ne može računati na novac iz Europske unije za autoceste, željeznicu ili velike energetske projekte, osim kroz Plan rasta za Zapadni Balkan.
Iz EU su poručili da će sredstva iz tog fonda odobravati tek nakon provođenja obećanih reformi, ali i nakon što se zajedno dogovore koji su to projekti.
“EU više neće finansirati velike infrastrukturne projekte u BiH mimo Plana rasta. Vlasti u BiH još nisu dostavile [Europskoj komisiji] popis projekata”, priopćio je šef Delegacije EU u BiH Luigi Soreca.
BiH je nacrt reformske agende usvojila i poslala 30. rujna u Brisel godinu iza Albanije, Crne Gore, Kosova, Srbije i Sjeverne Makedonije. Prije toga je Europska komisija za 108,5 milijuna eura umanjila fond za BiH, vrijedan oko milijardu eura, te zaprijetila novim smanjenjem za deset posto.
U izradu plana reformi koji još čeka odobrenje iz Brisela bile su uključena tri nivoa vlasti – državna, entitetske i deset kantonalnih – i 22 predstavnika su imala 772 primjedbe koje je Vijeće ministara BiH na kraju bez konsultacija s njima prihvatilo ili odbacilo, piše Radio Slobodna Europa.
“Oni su sami to završili i donijeli odluku da pošalju agendu bez liste projekata. Vidio sam tekst, ali ne zato što su mi ga poslale službe. Izbrisani su ‘zreli’ projekti na koje niko nije imao nijednu primjedbu”, kazao je za RSE Nezir Pivić, premijer Zeničko-dobojskog kantona.
Pivić, koji je bio član radne grupe za izradu nacrta teksta, kaže da nisu dobili ni objašnjenje za takav potez. Smatra da će ured glavnog koordinatora BiH – koji tek treba biti popunjen – kandidirati i nadgledati sve projekte, ali da postoji rizik da entiteti “ucjenjuju” jedni druge kroz svoje ljude postavljane u to tijelo.
Iz Vijeća ministara BiH nisu odgovorili na pisani upit RSE zašto nisu sačinili listu projekata koji bi se financirali iz Plana rasta. Državni ministri nisu odgovarali na telefonske pozive.
Što BiH konkretno mora napraviti?
Bosna i Hercegovina mora provesti više od stotinu reformi kako bi dobila EU novac i pri tome se fokusirati na “zelenu” i digitalnu tranziciju, zaštitu osnovnih ljudskih prava, te razvoj poduzetništva i ljudskog kapitala.
Vlasti su najavile da će reformirati tržište rada, ali i uskladiti zakone o energetici s EU standardima i razvijati obnovljive izvore energije. Najavile su i da će “prilagoditi tržišnim uvjetima” sadašnje niže cijene električne energije za domaćinstva, ali i ugasiti termoelektrane do 2050. godine, koje trenutno proizvode više od dvije trećine struje.
Vlasti su najavile i prekvalifikaciju radnika i stvaranje novih radnih mjesta, osobito u regijama ovisnim o uglju i termoelektranama. Ključne pravosudne reforme uključuju, pored ostalog, jačanje integriteta sudaca i tužitelja, donošenje novog Zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću koje ih imenuje, i zakona o Sudu BiH, borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, te zaštitu temeljnih prava.
Naglašen je problem mladih koji završavaju školu, ali nemaju vještine potrebne za tržište rada i često rade poslove za koje nisu kvalificirani.
Osim toga, poslodavci u BiH suočavaju se s brojnim izazovima, uključujući nepostojanje jedinstvenog registra firmi. Prema procjeni Svjetske banke koja se navodi u Nacrtu reformske agende, najteže je poslovati u BiH, a najlakše u Sjevernoj Makedoniji.
Navodi se kako je u BiH niska stopa nataliteta, stanovništvo stari ili napušta zemlju, ruralna područja su sve više napuštena uz nejednaku urbanizaciju zemlje.
Obrazovni sistem je ocijenjen kao nerazvijen, a pristup vrtićima u ruralnim sredinama gotovo je nepostojeći. Vlasti planiraju koristiti europski novac do 2027. za izgradnju potrebne obdaništa i obrazovanje kadra.
BiH planira “modernizirati” oko 550 javnih poduzeća, povećati njihovu učinkovitost i uvesti “javno-privatna partnerstva” u strateškim sektorima najavljujući privatizaciju “barem jednog” aerodroma.
U Nacrtu reformske agende u koji je RSE imao uvid se navodi da je digitalna infrastruktura u zemlji zaostala, te da samo 15 posto stanovništva ima brzi internet, a mobilna mreža pete generacije (5G) ne postoji.
Drugi prioriteti koje BiH treba provesti uključuju usklađivanje vizne politike s EU, ukidanje kriminalizacije klevete u entitetu Republici Srpskoj, usvajanje novog Zakona o javnom RTV sistemu i rješavanje dugova prema BHRT-a te pitanja naplate RTV takse do kraja ove godine.
Koje projekte su vlasti u BiH ranije planirale?
Vlasti u dva entiteta u Bosni i Hercegovini planirale su ljetos Nacrtom reformske agende kandidirati infrastrukturne projekte vrijedne više od 2,3 milijarde eura.
Novcem EU planirana je i modernizacija željezničkih pruga koje su izgrađene u vrijeme bivše Jugoslavije.
Bosna i Hercegovina većinu električne energije dobiva iz termoelektrana na ugalj koje su izgrađene u istom periodu i ovisna je o ruskom plinu koji trenutno dolazi jedinim plinovodom izgrađenim prije više od četiri decenije.
Energetskom sektoru prijeti kolaps zbog ogromnih dugovanja rudnika, manjka potrebnih resursa, gubitaka i čestih kvarova na proizvodnim objektima i mreži, ali i novih nameta EU na “prljavu” energiju koji dolaze 2026. godine.
Republika Srpska je, također, planirala kandidirati dva projekta čija ukupna vrijednost prelazi 355 milijuna eura.
Bosna i Hercegovina je otvorila pregovore o članstvu u EU u ožujku 2024. nakon što joj je kandidatski status dodijeljen u prosincu 2022. godine.
Pregovori nisu i formalno počeli zbog preduvjeta koje je postavilo Europsko vijeće, a koji su se sad našli i u Nacrtu reformske agende, među kojima je i imenovanje glavnog pregovarača ili nacionalni plan usvajanja EU zakonodavstva.
Ostale zemlje Zapadnog Balkana u međuvremenu su povukle oko 254,6 milijuna eura kredita i bespovratnih sredstava od EU-a.
/Desk/