Vlade moraju staviti u fokus ulaganja u energetski sektor, kažu stručnjaci.
Stručnjaci smatraju da su potrebna hitna ulaganja u sustave za skladištenje struje kako bi se spriječila ponovna pojava blackouta.
Uoči sezone grijana, zemlje Zapadnog Balkana koordiniraju se kako bi spriječile pojavu tzv. blackouta, kada su nedavno građani dijela europskih država nekoliko sati ostali bez električne energije.
Blackout u Španjolskoj i Portugalu, te prethodno u dijelu zemalja Balkana – Crnoj Gori, Hrvatskoj, Kosovu, Albaniji – alarm je da vlade moraju staviti u fokus ulaganja u energetski sektor, kažu stručnjaci. Kako se ne bi ponovila situacija u kojoj građani Makedonije dulje vrijeme ostaju bez električne energije, potrebno je poduzeti niz sustavnih mjera i dugoročnih ulaganja u elektroenergetski sektor, izjavio je za naš portal Dragan Minovski, sveučilišni profesor energetike.
“Prvo, nužna je izgradnja novih velikih sustava za skladištenje energije, kao i crpno-akumulacijskih elektrana, koje omogućuju veću sigurnost i stabilnost sustava, osobito u razdobljima s povećanom potrošnjom ili smanjenom proizvodnjom. Drugo, mora se ulagati u moderne sustave za balansiranje koji će omogućiti kontrolu i stabilizaciju i frekvencije i napona u elektroenergetskom sustavu. Time će se smanjiti rizik od preopterećenja i nenadanih ispada”, kaže Minovski.
On dodaje da su potrebna i značajna ulaganja u prijenosnu i distribucijsku mrežu kako bi bile otpornije, fleksibilnije i spremne za integraciju većeg udjela obnovljivih izvora energije.
“Provedbom tih mjera osigurat će se pouzdaniji i stabilniji elektroenergetski sustav koji će smanjiti mogućnost ponavljanja blackouta i povećati energetsku sigurnost države”, dodaje on.
U svibnju 2025. godine u Makedoniji je dio fotonaponskih centrala isključen iz sustava.
Naučene lekcije
Kada se svjetla ugase u Lisabonu, Barceloni, odmah se pali crveno svjetlo (alarm) u svim glavnim gradovima u Europi, kaže Marko Bislimoski, predsjednik Regulatorne komisije za energetiku Makedonije.
“Balkanski blackout blokirao je elementarne funkcije običnog čovjeka. Samim time što niste u mogućnosti napuniti svoj mobilni uređaj električnom energijom osjećate se bespomoćno. Kritična infrastruktura stavljena je pod lupu. Poučeni tim događajima, u svibnju ove godine u Makedoniji napravili smo presedan i po prvi put isključivali fotonaponske elektrocentrale iz elektroenergetskog sustava kako bismo spriječili blackout. I sve je to lekcija naučena iz događanja proteklih godina”, kaže Bislimoski.
Nužna je i digitalizacija u energetici koja mora ići paralelno s mjerama i protokolima u dijelu kibernetičke sigurnosti, dodaje Bislimoski. Zaključak i s Balkanske energetske škole koja je nedavno održana u Skoplju jest da su nužna ulaganja u baznu energiju, baterije za skladištenje električne energije, a prije svega u elektroprenosni i distribucijski sustav.
Problem s visokim naponima
Iz Makedonskog elektrooperatora prijenosa (MEPSO) za naš portal kažu da je jedan od izazovnijih regionalni problem s visokim naponima u prijenosnoj mreži koji je osobito izražen u noćnim satima u proljetnim, te u blažem obliku u jesenskim mjesecima. Razlog za tu pojavu, kažu, slabi su tranziti električne energije kao i smanjena potrošnja iste u tim specifičnim vremenskim razdobljima.
“Nadalje, zimsko razdoblje i nepovoljni vremenski uvjeti uvijek su izazov i svakako su mogući povremeni ispadi dijelova mreže, ali se ne očekuje da dođe do incidenata šireg opsega. S strane operatora prijenosne mreže mobiliziran je cjelokupni ljudski potencijal, dodatno, u koordinaciji sa susjednim prijenosnim operatorima, poduzet je niz tehničkih mjera za prevenciju neželjenih pojava”, kažu iz MEPSO-a.
Smatraju da su ulaganja u prijenosnu mrežu koja su ostvarena tijekom ove godine dodatno jamstvo za sigurnu opskrbu potrošača.
(izvor: energetika-net.com)