Ugledni hrvatski sommelier, publicist i promotor hercegovčkih vina u Hrvatskoj Tomo Jakopović, u vinarskim krugovima poznat i kao “lovac na vina”, komentirajući kako, s obzirom da Hercegovina i nema veliki broj nasada kao druge svjetski poznate europske vinarske regije, istaknuo je kako bi “značaj trebao biti na kvaliteti, a ne na količini”. “Ono što Hercegovinu izdvaja u odnosu na neke susjede je da ima ta tri bisera, ta tri, rekao bih, zaglavna kamena, autohtone žilavku, blatinu i trnjak koji sve više dolaze na velika vrata i upravu tu treba tražiti izvornost, autotentičnost, autohtonost jer u ovoj širokoj masi posjetitelja, potpuno je jasno kako ima jako puno turista, ljudi s ovih govornih područja koji razumiju vina”, rekao je Jakopović.
Već deset godina traje eno-gastro performans BLAŽ Enology – Predstavljanje vina, kušanje vina, edukacije, razgovori i dijeljenje iskustava o vinu… trendovi su koje je pokrenuo, i kroz ovih deset godina na višu razinu digao upravo BLAŽ, što i ove godine potvrđuje i više od dvije tisuće posjetitelja, ljubitelja vina, ali i 35 vinskih izlagača iz Hercegovine te po jedan iz Italije i Hrvatske.
Svima njima prezentirano je ono najbolje što Hercegovina nudi. ”Vino nije samo piće, možete ga pomirisati, osjetiti, okusiti, pijuckati… i razgovarati o njemu”, rečenica je to koja se pripisuje kralju Edvardu VII., a svoju potvrdu dobila je na ovogodišnjem desetom eno-gastro performansu BLAŽ Enology održanom u Sport centru Međugorje.
“Mala” Hercegovina s autohtonim sortama
Josip Brkić iz obiteljske Vinarije Brkić iz Čitluka, samo je jedan od 35 ovogodišnjih vinara izlagača na Blaž Enology i kaže kako je to za njega jedna od najljepših promocija za hercegovačke vinare. I samo ime ove manifestacije, BLAŽ – blatina i žilavka, znači svi koji smo tu, svi radimo vina od blatine i žilavke. To je hercegovačka vinarska priča, ali ovdje vidim mnoge posjetitelje iz Dalmacije, Zagreba itd., tako da je jako bitno da i oni prepoznaju naše sorte i vjerujem da će im se svidjeti”, rekao je Brkić.
Ističe kako ovakve manifestacije značajno doprinose populariziraju, ove dvije sorte vina i vinarstva ovoga kraja te kako je to jedna od najboljih vidova promocije.
“Vrlo je bitno što vi nasuprot stola imate vinare s kojim možete podijeliti svako pitanje i sve što vas zanima o vinu i toj sorti dobit ćete iz prve ruke. Jako je važno da se ljudi zanimaju za ono što radimo, a vinari su tu da daju odgovore”, kaže ovaj čitlučki vinar.
Osvrćući se na značajan broj posjetitelja iz političkog života, Brkić kaže kako su i oni uvijek bili podrška vinarima te kako je to “dobar odnost politike i novinarstva”.
Također, povlačeći paralelu o vinarstvu prije pet ili deset godina i sada, Brkić ocjenjuje:”To svu velike razlike. Prije 10-15 godina svi smo bili, na neki način početcima i što se tiče promocije i marketinga, tehnologijama koja se upotrebljava u proizvodnji vina. Hercegovina sada zasigurno ide u korak sa svijetom, a u ponekim segmentima možda i najbolja jer imamo autohtone sorte. Nije mala stvar kada vi u jednoj ‘maloj’ Hercegovini imate dvije autohtone sorte, žilavku i blatinu. Dosta svjetskih regija nema nijednu autohtonu sortu, a posljednjih godina u svijetu je trend autohtonih sorti. Sada, kada nekome govorite o žilavki i blatini, to je uvijek zanimljiva priča, uvijek žele znati više. Recimo, mnogi su već sve čuli o svjetskim sortama poput sauvignon, chardonnay, merlot, a o žilavci primjerice, prvi put čuju i to je uvijek zanimljivo.Posebno, kada kušaju i kada im se sviti – to je pun pogodak”.
Tri hercegovačka vinska bisera
Ugledni hrvatski sommelier, publicist i promotor hercegovčkih vina u Hrvatskoj Tomo Jakopović, u vinarskim krugovima poznat i kao “lovac na vina”, komentirajući kako, s obzirom da Hercegovina i nema veliki broj nasada kao druge svjetski poznate europske vinarske regije, istaknuo je kako bi “značaj trebao biti na kvaliteti, a ne na količini”.
“I ne samo hercegovačkih vinara, nego svih vinara s ovih prostora. Ono što Hercegovinu izdvaja u odnosu na neke susjede je da ima ta tri bisera, ta tri, rekao bih, zaglavna kamena, autohtone žilavku, blatinu i trnjak koji sve više dolaze na velika vrata i upravu tu treba tražiti izvornost, autotentičnost, autohtonost jer u ovoj širokoj masi posjetitelja, potpuno je jasno kako ima jako puno turista, ljudi s ovih govornih područja koji razumiju vina i kako ih zainteresirati za nekakav chardonnay iz Hercegovine?”, istaknuo je on.
Osvrnuo se kako je Hercegovina dala puno kvalitetnih sorti, ali kako fokus treba biti na autohtonim sortama.
“Kako objasniti nekom strancu zašto će piti hercegovački chardonnay ili sauvignon? Doista smatram da su sutohtone sorte jedna od najvećih prednosti Hercegovine. Stranci, jednako kao i domaći koji se nisu upoznali s tim sortama s velikom dozom respekta. Ono što je naš zadatak je promovirati hercegovačke sorte i vina, ali to ne bi bilo lako, dugo sam u tom poslu, promovirao sam hercegovačka vina prije 15-10 godina i danas, a danas su nam vinari dali za pravo da doista s jednom sigurnošću i povjerenjem možemo govoriti o kvaliteti hercegovačkih vina. Jer možda najveći skok kvalitete se dogodio u posljednjih pet godina i danas gotovo da i nema loših vina. I taj odnos stolnih, kvalitetnih vina do vrhunskih se mijenja i to je vidljivo”, rekao je Jakopović.
Zaključuje kako ostaje još puno posla oko predstavljanja vina i približavanju konzumentima. “U BiH se puno napravilo, a na nama koji smo u okruženju je da predstavimo tu kvalitetu i Hrvatskoj i zemljama u okuženju”, naglasio je hrvatski sommelier.
“Počela je berba, grožđe vrlo kvalitetno”
Predsjednik udruge BLAŽ Enology Andrija Vasilj, podsjetio je i na dvijetisućljetnu povijest vinarstva na ovim prostorima, posebno ističući kako se žilavka pila i na bečkom dvoru.
”Jubilarna godina sa sobom uvijek nosi jednu vrstu zahtjevnosti i težine. Mi svoju strategiju pravimo na žilavki i blatinu, našim autohtonim sortama. Ovo je dobar prostor sa 2700 sunčanih sati godišnje što je vrlo dobro za uzgoj kvalitetnog grožđa, a kada imate kvalitetno grožđe možete očekivati i kvalitetno vino”, kazao je Vasilj.
Hercegovačka vina sve su priznatija i cijenjenija u svijetu, na međunarodnim natjecanjima osvojene su brojne medalje pa s ponosom možemo reći da imamo pravo vinsko blago. Blatina i žilavka dvije su sorte koje daju stotine stilova vina prezentirane na BLAŽ-u, a pohvalio ih je i Dražan Denis Šunjić, koji već godinama vodi tečaj somelierstva u sklopu ove manifestacije, a u sklopu BLAŽ-a organizirana je i diplomatska berba s brojnim uzvanicima iz domaćeg političkog života, kao i diplomatskog zbora u BiH.
”Berba je počela. Berba je fantastična. Prve berbe već su odrađene. Parametri su fantastični, grožđe je kvalitetno. Imamo pravo očekivati dobro vino”, kazao je Andrija Vasilj, a berbe će biti sve više, jer Hercegovina trenutno ima 3,6 tisuća hektara vinograda, dok je 1912. godine imala šest tisuća hektara zemlje pod vinogradima. Hercegovački vinari žele opet dosegnuti tu brojku ili joj se barem približiti.
“Tu vidimo potencijal za širenje, a s našim vlastima radimo na komesacijama, zakonima o vinu i pokušavamo se vratiti na stare staze”, kazao je Vasilj, koji naglašava velika ulaganja u vina, vinarije, ljude ističući kako se ljudi sve više educiraju pa da će se s blatinom i žilavkom daleko stići. BLAŽ upravo daje priliku i obrazovanju pa uz tečaj somelierstva daju priliku i učenicima iz turističko-hotelijerskog smjera čitlučke srednje škole koji također sudjeluju na BLAŽ-u.
Jednom od suosnivača BLAŽ-a Mariju Pinjuhu uručena je zlatna kolajna. On se osvrnuo na početke BLAŽ-a prije deset godina te naglasio njegovu važnost u promociji Hercegovine kao vinske regije, a da Hercegovina izrasta u vinsku regiju potvrđuje i to da se žilavka i blatina za sada izvoze u 17 zemalja svijeta.
Brojni sadržaji i druženja u znaku vina
U okviru manifestacije Blaž Enologi i kao jedna od brojnih sadržaja, više od 40 predstavnika stranih veleposlanstava i drugih diplomatskih predstavništava u BiH sudjelovalo je u Međugorju na tradicionalnoj Diplomatskoj berbi grožđa čijim je domaćinom bila predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto.
Ovim su okupljeni diplomati na simboličan način otvorili sezonu berbe grožđa u Hercegovini, a svečanosti je pribivala i predsjednica Vlade HNŽ Marija Buhač. Među beračima u vinogradima obitelji Dodig bio je i visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt sa suprugom.
Također, u hotelu Buna kod Mostaru održan je još jedan tečaj za prvi stupanj somelierstva, koji je i ove godine vodio Dražan Dennis Šunjić, WSET, koji se već desetljećima na različite načine bavi vinima, a i ove godine kroz tečaj u organizaciji Udruge BLAŽ i Sveučilišta u Mostaru prošlo je tridesetak polaznika koji su stekli osnove o vinima, pijenju vina, sljubljivanju hrane s vinima…, a diplome su im uručene u Međugorju na eno-gastro performansu BLAŽ Enology.
Suosnivač BLAŽ-a Mario Pinjuh uručio je zahvalnice sponzorima: HT Eronet, Hrvatska pošta Mostar, Vanjskotrgovinska komora BiH, Croatia osiguranje, Sveučilište u Mostaru, Institut za turizam, Općina Čitluk, Sport centar Međugorje, a potom i kolajne pokroviteljima: ProCredit bank, Zračna luka Mostar, Elektroprivreda HZ HB, Vlada HNŽ-a, Ministarstvo okoliša i turizma FBiH, Europska unija, Vijeće ministara BiH.
Na BLAŽ-u su bile izložene i slike – umjetnička djela trojice dubrovačkih slikara – iz Sveučilišne galerije u Mostaru, a iz organizacije BLAŽ-a ”Hvala” su rekli i dragim prijateljima koji su se preselili u vječnost, a ostavili su neizbrisiv trag na našoj vinskoj sceni Josipu Muselimoviću i Nikoli Nini Sivriću. Njihovim obiteljima priznanja je posthumno uručio vinar Josip Brkić. Službeni dio programa završen je otvaranjem festivala, a to je učinila zastupnica u Parlamentarnoj skupštini BiH Darijana Filipović, a nakon toga, uz pjesme klape ‘Sebenico’ i ‘4 tenora’, do dugo u noć nastavljeno je prijateljevanje i razgovori o vinu, uz mirisanje, kušanje, pijuckanje…
Vina i vinari
Uz autohtone sorte žilavku i blatinu, posjetitelima su na ovogodišnjoj manifestaciji ponudili svoja vina vinari i vinarije: Carska vina Grgo Vasilj, Podrumi Andrija, Vinarija Sivrić, Vinarija Čuvalo, Podrumi Mata, Vinarija Škegro, Vinarija Ostojić, Vinarija Luce, Vinarija Brkić, Vinarija Dodig, Vinarija Dida, Vinarija Knebu, Vinarija Tolj, Emporia Wines, Vino Vranješ, Vinarija Majić, Vinarija Rubis, Vinarija Buntić, Vina Domano, Vinarija Matić, Vino Milas, Vinarija Čitluk, Vinarija Hepok, Podrumi Vukoje, Podrum Vilinka, Vinarija Glinik, Vinarija Puntar, Obiteljski podrum Sušac. Uz ove domaće vinarije, svoja vina predstavit će i gosti Vinarija Rizman iz Hrvatske te Adriano Adami Prosecco iz Italije. Uz njih, predstavljena je i bogatu gastro ponuda.
/Republika/