Samo nam još Albanija gleda u leđa. Ali, neće ni oni dugo jer nas već sustižu. O tome da ćemo se iole približiti državama Europske unije više ne možemo sanjati jer je od nas poprilično otišla i regija zapadnog Balkana. Točnije, ukoliko BDP po stanovniku izražen u SKM iza nas je samo Albanija i to za dva posto (njihov je 35 posto), dok su nas po stvarnoj individualnoj potrošnji po stanovniku u SKM sustigli te i oni imaju 41 posto prosjeka EU, analizira Dnevni list.
Rezultati aktualnih vlasti svakako se ne trebaju mjeriti po tome tko će jače zagalamiti, izreći kakvu populističku floskulu nego po jasnim pokazateljima. A svi ti jasni pokazatelji ukazuju samo na jedno – koalicija SNSD-HDZ BiH-sarajevska ‘trojka’ (SDP, NiP, NS) najgora vlast u modernoj povijesti Bosne i Hercegovine. U ponedjeljak dolazi još jedan jasan dokaz ovoj tvrdnji – naša zemlja je i dalje druga najsiromašnija država Europe koja je uključena u mjerenja, ali sa jasnom tendencijom kako ćemo uskoro biti i prvi. Dakle, još jedan ‘veleban’ uspjeh ekonomskih ‘genijalaca’ i samoprozvanih reformatora.
Cijene i BDP
Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuje da je BDP po stanovniku u BiH, izražen u SKM u 2024. iznosio 35 posto prosjeka EU 27, dok je stvarna individualna potrošnja po stanovniku u SKM, u istoj godini, iznosila, 41 posto prosjeka EU, objavila je u ponedjeljak Agencija za statistiku BiH. O tome da ćemo se iole približiti državama Europske unije više ne možemo sanjati jer je od nas poprilično otišla i regija zapadnog Balkana.
Točnije, ukoliko BDP po stanovniku izražen u SKM iza nas je samo Albanija i to za dva posto (njihov je 35 posto), dok su nas po stvarnoj individualnoj potrošnji po stanovniku u SKM sustigli te i oni imaju 41 posto prosjeka EU.Raspršenost BDP-a po stanovniku u državama članicama EU prilično je značajna. Luksemburg ima daleko najveći BDP po stanovniku od svih 36 zemalja uključenih u ovo uspoređivanje, što je skoro više od dva i po puta iznad prosjeka EU-a.
To se djelomično objašnjava činjenicom da je veliki broj stranih stanovnika zaposlen u zemlji i na taj način doprinosi njenom BDP-u, dok nisu uključeni u rezidentno stanovništvo. Irska zauzima drugo mjesto među državama članicama EU, sa 111 posto iznad prosjeka EU, a slijede je Nizozemska i Danska, svaka sa BDP-om po stanovniku više od 20 posto iznad prosjeka. Zemlje EFTA-e Norveška, Švicarska, i Island imaju nivo BDP-a po stanovniku od 63 posto, 51 posto i 32 posto iznad prosjeka EU-a, navodi se.
Belgija, Austrija, Njemačka, Švedska, Malta i Finska ostale su zemlje članice EU-a s BDP-om po stanovniku iznad prosjeka EU. Francuska, Italija, Cipar, Španjolska, Češka i Slovenija imaju razinu BDP-a po stanovniku manji od 10 posto ispod prosjeka EU-a. Litva i Portugal imaju BDP po stanovniku između 10 posto i 20 posto ispod prosjeka EU. BDP po stanovniku Estonije, Poljske, Rumunjske, Mađarske, Hrvatske, Slovačke, Latvije i zemlje kandidata Turske, i Grčke manji je od 20 posto do 30 posto ispod prosjeka. Bugarska ima BDP po stanovniku manji za 34 posto ispod prosjeka. Zemlja kandidat Crna Gora se nalazi 46 posto ispod EU prosjeka i prate je Srbija, Sjeverna Makedonija, Albanija i Bosna i Hercegovina.
Stvarna individualna potrošnja
Dok je BDP uglavnom pokazatelj razine ekonomske aktivnosti, stvarna individualna potrošnja (SIP) alternativni je pokazatelj koji je bolje prilagođen za opis materijalne dobrobiti domaćinstava.
“Uopćeno, razine SIP-a po stanovniku homogenije su od BDP-a, ali ipak postoje značajne razlike u državama članicama EU-a. Luksemburg ima najvišu razinu SIP-a po stanovniku od svih 36 zemalja uključenih u ovo uspoređivanje, sa 41 posto iznad prosjeka EU-a. Slijedi zemlja EFTA-e Norveška, sa SIP-om po stanovniku 24 posto iznad prosjeka EU-a. Bosna i Hercegovina je u 2024. ostvarila SIP po stanovniku u SKM-u 59 posto ispod prosjeka EU 27”, zaključuje se u priopćenju.
BDP nam drže turizam i bankarstvo
Agencija za statistiku BiH objavila je i to kako je BDP za BiH za 2024. godinu nominalno je iznosio 53.528 milijuna maraka i u odnosu na 2023. nominalno je veći za 7,2 posto dok je realni rast iznosio 3,0 posto. BDP po stanovniku iznosio je 15.688 maraka ili 8.021 eura ili 8.679 američkih dolara. Promatrano po djelatnostima značajniji nominalni rast bruto dodane vrijednosti bilježe: administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (N) 13,4 posto i financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (K) 12,2 posto, piše Dnevni list.
/Desk/