Mate Granić, aktualni savjetnik hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i bivši ministar ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske u mandatu od 1993. godine do 2000. godine, gostujući u političkom magazinu ‘Mreža’ FTV-a, kazao je kako je jedan od uvjeta ulaska BiH i novi izborni zakon prema kojem niti jedan konstitutivni narod ne može birati predstavnike drugom konstitutivnom narodu te je neizravno poručio kako se radi rušenju temelja Washingtonskog i Daytonskog mirovnog sporazuma.
Na pitanje može li Hrvatska blokirati europski put BiH, Granić je rekao: “Sigurno je jedno – da je to toliko važna stvar da će Hrvatska svugdje i na svakom mjestu na tome inzistirati. Sigurno. Vrlo jasno: sigurno je to preduvjet bilo kakvog europskog puta BiH”.
On je posebno, i u nekoliko navrata naglasio jačanje odnosa Bošnjaka i Hrvata. Istaknuo je kako “treba sve činiti kako bi se ojačali odnosi Hrvata i Bošnjaka i sjetiti kako su ti odnosi nastajali”.
Secesionizam i unitarizam jednako opasan za BiH
“Što se tiče BiH – tu je jednako opasan secesionizam koji je razarajući, kao i unitarizam. Washingtonski sporazum je jedan od temelja BiH kojim je za 24 sata zaustavljen sukob između Hrvata i Bošnjaka. I to je jedna ogromna stvar. Na temelju toga i kasnije Splitske deklaracije Hrvatska je vojno pomogla prvo obrani Bihaća, a kasnije, zajedno s Armijom BiH i HVO-om, oslobađanja najmanje 20% teritorija BiH koju su okupirali Karadžićevi Srbi. I kasnije je došlo do Daytonskog sporazuma. Kada smo bili u Washingtonu, Haris Silajdžić je predstavljao Bošnjake, Krešimir Zubak Hrvate u BiH, ja Hrvatsku. Mi smo se dogovorili da je BiH država tri konstitutivna naroda i drugih građana koji imaju ista građanska i ljudska prava i dogovor je bio o kantonalnom uređenju. Tada smo razmišljali da se to kantonalno uređenje prenese na cijelu BiH. U lipnju 1995. godine, Kontaktna skupina je dala prijedlog za dva entiteta, tri konstitutivna naroda i teritorijalno integriranu, suverenu BiH. To je ono temeljno. Na žalost, odlukama visokih predstavnika došlo je do toga da već četiri puta jedan narod bira Hrvatima predstavnika u Predsjedništvo BIH. To je nešto što se apsolutno ne smije događati”, kazao je Granić u intervjuu za ‘Mrežu FTV-a.
Granić je također kazao kako aktualna politička kriza u BiH nije dobra, ali i kako svi moraju doprinijeti njenom rješenju.
“Ponavljam, separatizam je apsolutno opasan, ali ne smije biti niti unitarizam jer tako nije stvorena BiH”, istaknuo je.
Na pitanje novinarke Koljenović ‘zašto ponovno spominje unitarizam i tko govori o unitarizmu’ te zašto je građanska država jednako unitarizam, Granić je odgovorio:
“Evo zašto: BiH je država tri konstitutivna naroda. Prema tome, građanska prava moraju biti jednaka za sve. Ali, tri naroda moraju biti konstitutivna. Apsolutno. I to je pitanje. Kada se to pitanje riješi, onda građanska prava za sve moraju biti jednaka. Prava konstitutivnih naroda su jasno definirana. Najjednostavnija stvar – prvo što se mora riješiti odmah je pitanje izbornog zakona, a nakon toga i drugih pitanja, svih odluka Europskog suda za ljudska prava, Ustavnog suda itd. Apsolutno sve što je na tapetu. Ali, pitanje izbornog zakona se mora riješiti jer je to jedan od temelja. I Hrvatska tako na to gleda. To je vrlo jednostavno – nijedan narod drugome ne može birati člana Predsjedništva. Ne može. Kako se dogovore legitimni predstavnici naroda, to je najbolje. Puno bolje nego da o tome odlučuje visoki predstavnik, ali i on ima ta prava. Ali, puno je bolje da to dogovore legitimni predstavnici naroda”.
Odgovarajući može li se izborni zakon kakav predlaže HDZ BiH riješiti bez presuda Europskog suda za ljudska prava, Granić je rekao kako je “potpuno sigurno da je temelj konstitutivnost”.
“Nitko, ni u Daytonu, ni u Washingtonu, nije ni u snu mislio da će netko drugi jednom narodu moći birati predstavnike. Ni u snu. To je nešto što mora biti. Sve ostalo su teme o kojima ozbiljno treba razgovarati. Drugim riječima, naravno da to treba čim prije riješiti, kao i sva druga otvorena pitanja kojih ima puno. Kao što ste i sami kazali, BiH, na žalost, loše funkcionira kao država. Interes Hrvatske je da dobro funkcionira i bude stabilna. Smatram da sve što jača odnose na temelju Washingtonskog sporazuma i Splitske deklaracije, treba sve činiti na jačanju odnosa Bošnjaka i Hrvata. Sve, i treba se apsolutno sjetiti vremena kako su stvarani ti odnosi i Republiika Hrvatska je spremna tome dati itekakvu podršku”.
Pri tom je potvrdio kako je izborni zakon rješenje i za bošnjačko-hrvatske odnose.
“Apsolutno. To je pitanje jer se ruši temelj Washingtonskog i Daytonskog sporazuma. Sve ostalo je na tapetu, dio o kojem legitimni predstavnici trebaju razbogarati. Nema tabu tema. Hrvatska će itekako podržati suradnju Hrvata i Bošnjaka i sve inicijative koje dolaze”, istaknuo je.
N konstataciju novinarke kako se Hrvatskoj zbog izbornog zakona u BiH spočitava miješanje u unutarnje stvari BiH, Granić je rekao: “Hrvatska je potpisnica Washingtonskog i Daytonskog sporazuma. Čak smo potpisali i Sporazum o konfederaciji Federacije i Republike Hrvatske. Na temelju tih sporazuma, zadaća hrvatske je da o tome apsolutno brine. Samo ću vam kazati što je rekao zamjenik državnog tajnika SAD-a, nedavno na sastanku u Daytonu: ‘Sva tri naroda moraju biti ravnopravna, hrvatski narod mora biti ravnopravan, hrvatskm narodu nitko ne smije birati predstavnike’. To je toliko krucijalno pitanje jer ono ruši temelje. I zato oko toga nema pitanja. To se mora napraviti jer je to temelj Washingtonskog i Daytonskog mirovnog sporazuma”.
Odgovarajući što ukoliko uskoro ne dođe do rješenja za izborni zakon, s obzirom na političku situaciju u BiH, Granić je rekao kako je to “veliki problem”.
“Hrvatska neće ništa činiti protiv jer je BiH naš prvi i najveći susjed”, ustvrdio je Granić. Na inzistiranje novinarke Koljenović, bi li zbog toga mogla blokirati europski put BiH, Granić je rekao: “Sigurno je jedno – da je to toliko važna stvar, da će Hrvatska će Hrvatska svugdje i na svakom mjestu na tome inzistirati. Sigurno. Vrlo jasno: sigurno je to preduvjet bilo kakvog europskog puta BiH”.
O Dodiku i sankcijama
“Ova politika koju on sada vodi je separatistička politika koja ruši temelje Daytonskog sporazuma i Hrvatska je apsolutno protiv takve politike”, ustvrdio je savjetnik hrvatskog premijera Plenkovića.
Na pitnje zašto Hrvatska, po uzoru na neke europske države, ne uvodi sankcije Dodiku, Granić je odgovorio: “Hrvatska je upravo jer je potpisnica Daytonskog sporazuma u drugoj situaciji. Hrvatska prema BiH ima poseban stav i njen je najbliži susjed. Hrvatska će uvijek biti oprezna oko poteza, ali što se tiče stavova, oni su kristalno jasni”.
O negiranju genocida
“U Srebrenici se dogodio zločin, u otm trenutku najveći nakon 2. Svjetskog rata, koji je kvalificiran genocidom, što hrvatska snažno podržava i svatko tko ga negira čini ogromnu pogrešku. Ogromnu. Jer, čovjek se mora suočiti s istinom. A istina je da je zločin počinjen i da je genocid počinjen. U tome se mora biti uporan i svugdje i na svakom mjestu tu istinu braniti”, rekao je Granić.
Zaključio je kako, i zbog aktualnih kriza i nikad većih izazova u svijetu, Hrvatska i BiH moraju biti još više bliže i rješavati sva pitanja.
“To se posebno odnosi na Hrvate i Bošnjake, jačanja njihove suradnje. Tome sam, kao ministar vanjskih poslova, pridavao najveći dio svoga vremena. I dalje smatram da na tome treba čvrsto raditi”, rekao je Granić, složivši se s konstataciojom novinarke kako je “BiH onoliko čvrsta koliko su čvrsti odnosi Bošnjaka i Hrvata u BiH”.
O utjecaju Rusije na Balkanu
“U ovom trenutku neosporno je da postoji utjecaj Rusije, ali on još nije, rekao bih, razarajući. Baš zato treba iskoristiti vrijeme za, diplomatskim putem, jačanje EU-a, pomoći svim državama u procesu pristupanja. Ali, naaravno, svaka država se mora izjasniti da će poštivati zakone i politiku Eu-a. Kada to kažem, primarno mislim na Srbiju – mora se jasno izraziti što želi i gdje pripada.
Na pitanje je li, po njemu, Srbija remetilački faktor na Balkanu i podržava li udar predsjednika RS Milorada Dodika na Ustav BiH, Granić je odgovorio:
“Srbija je sasvim sigurno u najboljim odnosima s Dodikom. To je sigurno. Međutim, do sada Srbija isto tako ima odličnu suradnju s Rusijom, ali u ovom trenutku uvijek je pitanje je li ta granica prijeđena ili ne. Dodik treba poštivati sve pravne odluke sudova u BiH. Neosporno je da nitko nema pravo na secesionizam. Nitko. Zašto? Zato štoje to rušenje temelja BiH, Daytonskog sporazuma i Ustava BiH. U ovoj situaciji, treba to kazati, Srbija treba doprinijeti stabilnosti BiH. Hrvatska na BiH gleda kao na prijateljsku, susjednu državu. Na europski put BiH. Gleda kako pomoći da tri konstitutivna naroda što bolje funkcioniraju, da se poštuju institucije BiH i, najvažnije, europski put BiH. To je ono što je jedina prava budućnost BiH. Sama BiH treba odlučiti hoće li u NATO ili ne. To trebaju legitimni predstavnici BIH odlučiti, ali jedini pravi ispravan put BiH je europski put”.
/Republika/