Subota, 21. studenoga 2026.
No Result
View All Result
Republika
  • Aktualno
  • Bosna i Hercegovina
  • Svijet
  • Top teme
  • Samo dobre stvari
  • Ekonomija
  • Energetika
  • Znanost i tehnologija
  • Zdravlje i Ljepota
  • Scena
  • Lifestyle
  • Kolumne
  • Promo
  • Najčitanije
  • (NE)Provjereno
  • Aktualno
  • Bosna i Hercegovina
  • Svijet
  • Top teme
  • Samo dobre stvari
  • Ekonomija
  • Energetika
  • Znanost i tehnologija
  • Zdravlje i Ljepota
  • Scena
  • Lifestyle
  • Kolumne
  • Promo
  • Najčitanije
  • (NE)Provjereno
No Result
View All Result
Republika
No Result
View All Result

CRKVA JE PROTIV TREĆEG ENTITETA ‘BiH treba urediti tako da ima četiri etnički mješovite regije. Samo tako možemo sačuvati Hrvate’

17.02.2017
u Aktualno
Vrijeme čitanja: 3 min.
0
SHARES
1
VIEWS
Share on Facebook
Share on Twitter

Pred nama, tu na sofi prostorije za sastanke, prostrte su dvije međusobno sučeljene karte Bosne i Hercegovine. Jedna od njih izišla je u Večernjem listu u petak 10. veljače, dan uoči mog dolaska u Banju Luku. To je karta tzv. trećeg entiteta, iliti hrvatske federalne jedinice u (Federaciji) BiH, uz koju se, u Večernjaku, kočio naslov “U hrvatsku federalnu jedinicu u BiH ušlo bi do 83 posto Hrvata”. Iza te karte stoje zagovornici i promotori hrvatskog entiteta u BiH, bliski čelnicima HDZ-a BiH u Mostaru, odnosno predsjedniku HDZ-a BiH i hrvatskom članu u Predsjedništvu BiH Draganu Čoviću.

Druga je bila karta bosanskohercegovačkih biskupa (koju su oni, po riječima mons. Tomaševića, bili dali u javnost još 29. listopada 2005). Njihov prijedlog političko-teritorijalnoga ustrojstva Bosne i Hercegovine i vizualno i po sadržaju čista je suprotnost HDZ-ovu pogledu na BiH i na položaj tamošnjih Hrvata.

Hrvati katolici koji žive u Bosni i Hercegovini podijelili su se u dvije linije s različitim vizijama na unutarnje uređenje države.

 

(foto: Uređenje BiH po prijedlogu zagovornika Herceg-Bosne (plavo – hrvatski entitet, zeleno – bošnjački, crveno – srpski) 

Jednu liniju sačinjavaju – pretežitim dijelom – vodeći hrvatski političari u BiH, najvećim dijelom koncentrirani u HDZ-u BiH, kojemu je sjedište u Mostaru.

ruga liniju predstavljaju oni koji zagovaraju viziju bosanskohercegovačkih biskupa, a to su njih šestorica: predsjednik BK i nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, dopredsjednik BK i vojni biskup mons. Tomo Vukšić, banjolučki biskup mons. Franjo Komarica, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Ratko Perić, pomoćni biskup vrhbosanski mons. Pero Sudar i pomoćni biskup banjolučki mons. Marko Semren.

Hrvatski političari, mahom HDZ-ovci, ali i veći dio ostale hrvatske “političke elite” u BiH, zagovaraju striktno nacionalnu ili entitetsku podjelu Bosne i Hercegovine, oslanjajući se pritom na činjenicu da logika ili evolucija političkih događanja ili političke realnosti u BiH – od rata iz devedesetih naovamo – neizbježno ide u smjeru stvaranja etnički potpuno čistih i homogenih teritorija te da se s tom objektivnom činjenicom ili s tim trendom jednostavno treba pomiriti i verificirati ga odgovarajućom “troentitetskom” političko-teritorijalnom podjelom Bosne i Hercegovine, pri čemu bi i Hrvati napokon dobili svoju, hrvatsku “republiku”. To jest, hrvatski entitet.

 

(foto: Uređenje BiH po biskupskom prijedlogu (tirkizno plavo – Tuzlanska regija, narančasto – Sarajevska regija, crveno – Banjalučka regija, žuto – Mostarska regija)

Bosanskohercegovački biskupi, međutim, razmišljaju sasvim drugačije, oni idu za revizijom ili ukidanjem Daytonskoga sporazuma i nude sasvim drugačiju, regionalnu (dakle, ne po nacionalnom ključu) podjelu, po kojoj bi BiH – koju oni i dalje vide kao cjelovitu – bila podijeljena u četiri regije, formirane po kriterijima ekonomske, prometno-komunikacijske, prirodne, povijesne, geografske i sl. naravi, a čiji bi glavni gradovi bili Sarajevo, Banja Luka, Mostar i Tuzla. Ono, dakle što se danas mnogima, ili čak većini, čini kao glavni ili jedini kriterij podjele BiH, a to je nacionalni element, to bosanskohercegovački biskupi stavljaju u drugi ili treći plan.

“U prijedlogu Biskupske konferencije BiH jako je važno da nijedan narod nema u svakoj od te četiri regije više od 40 posto, a nijedan manje od 30 posto udjela u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti. To je važno zbog toga kako nijedan narod ne bi mogao majorizirati druga dva”, upozorava mons. Tomašević…

(Cjelokupan tekst možete pročitati u tiskanome izdanju novoga broja Globusa)

Povezani postovi

Da, varaju vas na Crni petak – kako prepoznati lažne ponude
Aktualno

Da, varaju vas na Crni petak – kako prepoznati lažne ponude

20.11.2026
Putin pozvao Europljane u Moskvu na pregovore o Ukrajini – Rusija demantirala Trumpovog zeta Kushnera oko NATO jamstva ukrajinskoj sigurnosti
Aktualno

Putin pozvao Europljane u Moskvu na pregovore o Ukrajini – Rusija demantirala Trumpovog zeta Kushnera oko NATO jamstva ukrajinskoj sigurnosti

20.11.2026
Ustavni sud BiH proglasio neustavnom zabranu isticanja zastave Armije RBiH u RS-u – Dodik ne priznaje odluku: “Da 100 ustavnih sudova dođe, neće nijednu zastavu postaviti u RS-u, neka pokušaju”
Aktualno

Ustavni sud BiH proglasio neustavnom zabranu isticanja zastave Armije RBiH u RS-u – Dodik ne priznaje odluku: “Da 100 ustavnih sudova dođe, neće nijednu zastavu postaviti u RS-u, neka pokušaju”

20.11.2026
Sljedeći post

Uhićen glavni tajnik SDA Amir Zukić

Kategorije

  • (NE)Provjereno
  • Aktualno
  • Bosna i Hercegovina
  • Ekonomija
  • Energetika
  • Kolumne
  • Promo
  • Samo dobre stvari
  • Scena
  • Svijet
  • Top teme
  • Vijesti
  • Zdravlje i Ljepota
  • Znanost i tehnologija
  • Impressum
  • Kontakt

© 2026 Republika Info. Izrada i dizajn: MoWeb Digital.

No Result
View All Result
  • Aktualno
  • Bosna i Hercegovina
  • Svijet
  • Top teme
  • Samo dobre stvari
  • Ekonomija
  • Energetika
  • Znanost i tehnologija
  • Zdravlje i Ljepota
  • Scena
  • Lifestyle
  • Kolumne
  • Promo
  • Najčitanije
  • (NE)Provjereno

© 2026 Republika Info. Izrada i dizajn: MoWeb Digital.