Male, moćne, prirodne tri su riječi koje najbolje opisuju ovu superhranu koja jača organizam i štiti od bolesti suvremenog doba.
Izduženog oblika i tamnoplave boje, bobice haskapa (Lonicera caerulea) na prvi pogled podsjećaju na križanca između borovnice i šljive. Ime im potječe iz jezika domorodačkog naroda Ainu s japanskog otoka Hokkaida, koji su ovo voće s blago kiselo-slatkom notom cijenili kao simbol dugovječnosti i to s potpunim pravom. Nutritivno bogate i prepune antioksidansa, bobice haskapa doista opravdavaju taj status i u suvremenoj prehrani. Plodovi biljke sazrijevaju krajem travnja i početkom svibnja, a biljka preživljava i na ekstremno niskim temperaturama i do minus 40 °C. Ipak, jedno treba imati na umu.
– Nažalost, iako je sama biljka pa i cvjetovi haskapa otporni na hladnoću, mladi tek zametnuti plodovi nisu pa su zadnjih godina učestale štete od mraza – kaže jedan od prvih uzgajivača haskapa na ovim prostorima Goran Žabić iz istoimenog OPG-a.
Odlične su svježe i smrznute
Unatoč temperaturnoj otpornosti nježna koža bobice haskapa ima sličnu plavo ljubičastu boju kao borovnica, a sočna unutrašnjost mesa te sitne sjemenke plodu daje kvalitetu za koju možemo opravdano ustvrditi da se topi u ustima. Okus je jedinstven – sladak, blago kiselkast zbog obilja vitamina C kojim haskap obiluje te osvježavajuć. Haskap bobice mogu se konzumirati svježe ili smrznute. Odlične su primjerice za desertne preljeve, smoothieje, džemove ili sokove.
Haskap se kod nas uglavnom uzgaja u eko voćnjacima, zbog svoje otpornosti na većinu biljnih bolesti i nametnika pa ne može dugo održati svježinu nakon berbe. Drugim riječima, ne tretira se raznim kemikalijama za skladištenje. Također, plodovi se beru tek kad su u potpunosti zreli, ali unatoč svemu bobice će u hladnjaku će zadržati svježinu oko pet do šest dana.
Ipak, većina ljubitelja ove bobice smrzava.
– Haskap je idealan za zamrzavanje. Zadržava okus, ima jedinstvenu purpurnu boju koja obogaćuje sve slastice u koje dodate haskap i nimalo ne gubi na nutritivnoj vrijednosti – kaže Žabić.
Strpljenje, ali i mentalna dobrobit
Budući da su bobice vrlo nježne haskap se bere ručno. S druge strane, logično, mehaničkom berbom dolazi do oštećivanja ploda. Iako se to čini mukotrpno, radnja ručnog branja itekako može imati ljekovita svojstva na naše mentalno zdravlje.
– Berač ubere tek nešto više od kilograma haskapa po satu zbog čega je ova biljka skuplja od ostalog bobičastog voća, a cijenu joj podižu i spori rast same biljke, ekološki uzgoj te niski prinosi po hektaru. Volim usporediti voćnjak haskapa s vinogradom u kojem ima posla cijele godine i u kojem se za razliku od grozdova beru bobica po bobica – kaže uzgajivač Žabić koji unatoč svemu i dalje ustraje u proizvodnji ovih iznimno zdravih i ukusnih plodova.
Zdravstvene dobrobiti
Haskap je naime izvrstan izvor antioksidansa, vitamina A i C, vlakana, željeza i kalija. Ovo se voće u japanskoj narodnoj medicini koristi za smanjenje rizika od hipertenzije, glaukoma, srčanog udara, anemije, malarije, osteoporoze i gastrointestinalnih bolesti.
Haskap aktivira osjetljivost na inzulin
Plodovi haskapa su bogat izvor hranjivih tvari i bioaktivnih spojeva. Predstavljaju vrijedan izvor prirodnih fitonutrijenata, kao što su polifenoli, flavonoidi, antocijanini i minerali. Antocijanini su biljni pigmenti koji daju boju voću i povrću poput šljiva, borovnica, rajčica, a haskap uglavnom sadrži krizantemin ili C3G kako se ovaj spoj obično naziva u raznim suplementima za prehranu.
Sve je više istraživanja poput ovog iz 2023. objavljenog u časopisu Antioxidants koja C3G povezuju s mnogim korisnim učincima na zdravlje. Spomenuta studija pokazuje da C3G aktivira enzim AMPK što rezultira smanjenjem glukoneogeneze u jetri i povećanjem osjetljivosti na inzulin. Također, C3G inducira staničnu senescenciju i apoptozu u stanicama raka jetre pod oksidativnim stresom, što ukazuje na njegov antikancerogeni potencijal.
Haskap sadrži najviše krizantemina u biljnom svijetu jer se za razliku od ostalog voća i povrća ovaj prirodni pigment nalazi u cijeloj bobici. Uz to, korisno je ponoviti da antocijanini imaju:
- antidijabetičko
- antikancerogeno
- protuupalno i antimikrobno djelovanje
Djeluju protiv pretilosti te kao prevencija od kardiovaskularnih bolesti.
Vitamin C također je snažan antioksidans i pomaže tijelu u formiranju i održavanju vezivnog tkiva poput kože i kostiju. Ovaj esencijalni nutrijent koje tijelo ne može proizvesti samo, moramo unositi kroz hranu ili suplemente. Vrijedno je spomenuti da 100 grama haskapa sadrži 60 posto dnevnog preporučenog unosa vitamina C. Ukupni šećeri prosječno čine oko 7,20 posto biomase ploda, a dominantni su glukoza i fruktoza. Lipidi čine samo 1,50 posto, od čega su oko 0,90 posto masne kiseline. Oko 15 posto mase ploda čine vlakna, dok organske kiseline čine 12 posto.
Što su antioksidansi i slobodni radikali?
Antioksidansi, odnosno spojevi koji se proizvode u tijelu i nalaze se u hrani, pomažu u obrani stanica od oštećenja uzrokovanih štetnim slobodnim radikalima. Oni pak u tijelu nastaju kao odgovor na stres i upalu koji mogu oštetiti ljudski DNK i druge važne strukture u stanicama. Kronični oksidativni stres može povećati rizik od kroničnih stanja kao što su bolesti srca, dijabetes tipa 2 i rak. Haskap se zato pokazao kao odlična obrana koja ima do 1,6 puta više antioksidansa od borovnice i preko četiri puta više od jagode. Stoga, ovo moćno voće zaslužuje mjesto na stolu svakoga od nas.
(izvor: zivim.hr)