Stockholm ide na utrostručenje potrošnje na obranu u strahu od ruske prijetnje.
SAD, sudeći po izjavama, kritikama i najavama Donalda Trumpa i njegovih najbližih suradnika, više nije pouzdan obrambeni partner i Europa je pokrenula veliki projekt hitnog naoružavanja i ulaganja u obranu. Europska unija planira u iduće četiri godine osloboditi 800 milijardi eura za ulaganja u dugoročno jačanje obrane Europe, a neke članice su posebno aktivne još otprije, ne čekajući druge.
Poljska – kao najbolji primjer toga, sada najveći NATO-ov potrošač na obranu s 4,7 posto BDP-a, koja ima najveću vojsku u EU-u i troši milijarde eura na borbene avione, rakete, tenkove, topništvo i drugo naoružanje i vojnu opremu – također planira više nego udvostručiti svoju vojsku na pola milijuna ljudi i obučavati milijune rezervista.
Sada, očekujući svijet u kojem Sjedinjene Države više neće pridonositi obrani Europe, Švedska je također odlučila potrošiti puno više novca na svoju, ali i ukrajinsku vojsku.
Stockholm planira izdvojiti nove desetke milijardi eura i kroz šest godina tim novcem nabaviti mnoge stvari za koje Europa više ne može računati da će Amerika njima pridonijeti europskoj sigurnosti – raketno topništvo, svemirsku navigaciju i protuzračnu obrana.
Utrostručenje potrošnje
“Ulaganja u jaču vojnu obranu, mjere protiv hibridnih prijetnji i povećana potpora Ukrajini” doveli su do povećanja proračuna, koje je švedska vlada objavila u srijedu. “Ruska agresija na Ukrajinu ključno je pitanje za sigurnost Švedske i Europe”, istaknula je vlada premijera Ulfa Kristerssona.
Ruski rat protiv Ukrajine natjerao je Švedsku da se pridruži NATO-u prošle godine, nakon produljenog razdoblja čekanja od podnošenja zahtjeva, koje je izazvalo protivljenje Turske i otezanje procesa od strane Mađarske. Ruska agresija nagnala je prethodnu švedsku vladu da pogurne potrošnju za obranu s manje od 2 posto BDP-a na nešto više od toga.
Ako se Kristerssonov plan održi, Švedska će trošiti 3,5 posto BDP-a na obranu do 2035. godine, što predstavlja utrostručenje potrošnje na obranu u jednom desetljeću, kako piše analitičar Forbesa David Axe. radi se o velikoj nadogradnji obrambenom sustava, pri čemu bi milijarde eura otišle u Ukrajinu.
Ranije vojno neutralna i većim dijelom vojno samodostatna, Švedska posjeduje ekspanzivnu i raznoliku obrambenu industriju koja izrađuje borbeno vozilo CV90, borbeni zrakoplov Gripen, haubicu Archer te moderne podmornice i površinske ratne brodove.
No, Švedska, kao i sve zemlje NATO-a, uvelike se za određene sposobnosti oslanja na Sjedinjene Države. Šveđani koriste američki protuzračni sustav Patriot američke za obranu od projektila dugog dometa, navigiraju sustave pomoću konstelacije američkih GPS satelita i koriste se golemom mrežom satelita američkih svemirskih snaga za ključni obavještajni rad.
Europski pristup svim tim resursima je pod znakom pitanja pod drugom predsjedničkom administracijom Donalda Trumpa.
Usklađujući se s ruskim interesima u Ukrajini, Trumpova administracija je privremeno obustavila pomoć i obavještajnu potporu Ukrajini. Trump je pokrenuo trgovinski rat s Kanadom, članicom NATO-a, s bizarnim ciljem da je učini novom saveznom američkom državom, navodi Axe. Trump je također zaprijetio da će Danskoj uzeti Grenland, a radi se o još jednoj članici NATO-a.
Budući njemački kancelar Friedrich Merz bio je jedan od prvih europskih čelnika koji je shvatio dugoročne implikacije američkog klizanja prema autoritarizmu, navodi analitičar Forbesa. Europa mora postići “stratešku neovisnost” od Sjedinjenih Država, upozorio je Merz u veljači. Njemački zakonodavci brzo su pokrenuli uspostavljanje mehanizma financiranja u cilju golemog povećanja njemačke obrambene potrošnje.
Sada isti put slijedi Švedska.
Jedan od prioriteta je udaljiti švedske snage od ovisnosti o GPS navigacijskom sustavu koji podržavaju SAD, dijelom većim trošenjem na europsku alternativu, sustav Galileo. Prioritet je i moćnija raketna topnička snaga, sada kada NATO ne može računati na baterije visokomobilnog topničkog raketnog sustava Patriot američke vojske. Zamjena Patriota mogla bi biti najizazovniji moment za Šveđane.
“Smatram da je to prioritet visoke razine”, izjavio je Oscar Jonsson sa Švedskog obrambenog sveučilišta za Sweden Herald.
Ipak, u principu postoji samo jedna alternativa Patriotu s dometom od oko 150 kilometara – francusko-talijanski sustav SAMP/T- i europski proizvođač projektila MBDA izrađuju tek nekoliko baterija godišnje.
Ako je švedska vlada ozbiljna u namjeri okončanja svoje – i NATO-ove – vojne ovisnosti o Sjedinjenim Državama, treba se nadati da će se Švedska raspitati o pridruživanju i proširenju programa SAMP/T, zaključuje David Axe u Forbesu.