Europska komisija u srijedu je predstavila strategiju za pripravnost EU-a u slučajevima prirodnih katastrofa, kibernetičkih napada i geopolitičkih kriza u kojoj poziva građane da osiguraju nužne zalihe za najmanje tri dana.
Ključni ciljevi strategije uključuju spremnost da se u slučaju takvih kriza osigura funkcioniranje osnovnih usluga, poput bolnica, škola, prometa i telekomunikacija, te osiguraju zalihe kritične oprema i materijala i prirodnih resursa, poput vode.
Građani bi trebali imati pripremljenu zalihu nužnih stvari s kojima mogu preživjeti tri dana, što je već uobičajena praksa u nekim skandinavskim zemljama.
To uključuje vodu, hranu, lijekove, baterijske lampe, šibice i slično.
– Nova stvarnost zahtijeva novu razinu pripravnosti u Europi. Naši građani, države članice i naša poduzeća trebaju imati prave alate za sprječavanje kriza i za brzu reakciju kada se dogodi nepogoda, rekla je predsjednica Komisije Ursula von der Leyenm, prenosi HINA.
Komisija navodi da se EU trenutačno suočava sa sve složenijim krizama i izazovima koji se ne mogu zanemariti, od rastućih geopolitičkih napetosti i sukoba, hibridnih i kibernetičkih prijetnji, stranih informacijskih manipulacija i upletanja, do klimatskih promjena i sve češćih prirodnih katastrofa. Stoga Europska unija mora biti spremna zaštititi svoje građane i društvene funkcije koje su ključne za demokraciju i svakodnevni život.
– Smatramo kako je važno da svaka država procijeni stanje i vidi treba li povećati broj skloništa. Zato smo i govorili o partnerstvima između privatnih i javnih tvrtki. Primjerice, velika skladišta mogu se prenamijeniti u skloništa. Također, metro u određenim situacijama može služiti kao sklonište. Postoji i ta dvojna namjena određenih objekata, o čemu trebamo razmišljati, rekla je Hadja Lahbib, povjerenica EK za pripravnost i upravljanje krizama.
Strategija uključuje 30 ključnih djelovanja i detaljan akcijski plan za povećanje pripravnosti.
Podloga za strategiju pripravnosti bilo je izvješće koje je za Komisiju pripremio bivši finski predsjednik Sauli Niinistö, koje je objavljeno u studenome prošle godine, o tome kako unaprijediti civilnu i obrambenu pripravnost i spremnost EU-a.
Zaključak toga izvješća bio je da hitno treba povećati civilnu i vojnu pripravnost i za suočavanje s današnjim rastućim sigurnosnim izazovima u zdravstvu, migracijama, tehnološkoj sigurnosti, klimi, obrani ili gospodarstvu.
U strategiji se preporučuje da se u školske programe uvedu lekcije o pripravnosti te da se u EU-u ustanovi Dan pripravnosti s ciljem podizanja svijesti o važnosti toga pitanja. Preporučuje se uspostava kriznog centra EU-a kako bi se poboljšala integracija među postojećim kriznim mehanizmima Unije.
Komisija predlaže i veću suradnju između vojske i civilne zaštite, redovitu provedbu vježbi pripravnosti diljem EU-a, u kojima bi sudjelovale oružane snage, civilna zaštita, policija, sigurnosne agencije, zdravstveni radnici i vatrogasci.
/Desk/