Usvajanje tog zakona, smatra, treba postaviti kao glavno, ultimativno pitanje, sve dok se ne riješi, jer ta pravosudna institucija mora imati zakon po kojem radi.
Osnova u zakonu je ono što su ranije predlagali srpski zastupnici u RS-u, kao i stavovi koje je predložio HDZ BiH, u pogledu izbora članova Ustavnog suda BiH iz FBiH.
Dodik je u izjavi novinarima rekao da očekuje da zakon o Ustavnom sudu BiH bude i tema sastanka stranaka vladajuće koalicije na razini BiH sutra u Sarajevu, jer je “neprihvatljivo da se govori da to pitanje ne treba pokretati, jer su bošnjački službenici protiv”.
Pozvao je oporbu u RS-u na sastanak, “u bilo koje vrijeme”, i o ovoj temi, ali i o “politikama koje trebaju biti u korist RS-a.
Izrazivši razočarenje odlukom Ustavnog suda o apelaciji 30 zastupnika Narodne skupštine RS-a u vezi sa zakonima i odlukama Federalnog parlamenta, Dodik je kazao da je Sud ponovo „potvrdio da je mjesto za političko odlučivanje“.
“To govori o BiH i namjerama tog političkog organa, koji se zove Ustavni sud, da nastavi dalje ne samo s degradacijom položaja RS-a nego i Srba u cjelini – ustvrdio je Dodik u izjavi novinarima u Banja Luci. Stoga, ističe, da tu odluku treba odbaciti kao politički motiviranu.
S druge strane već danima, točnije od prošlotjednih nametanja sankcija Miloradu Dodiku, od predsjednika HDZ-a BiH nema niti jedne riječi u javnosti kao ni komentarana ovu temu.
U toj stranci zavladala je potpuna tišina, dok mediji bliski istoj, medijski prenose svaki istup i komentar predsjednika RS-a.
Inače, za podsjetiti je da je pomoćnik državnog tajnika SAD-a Hoyt Yee i američka veleposlanica Maureen Cormac iznijeli četiri zahtjeva dužnosnicima SNSD-a i RS-a, a kao prvi od njih je upravo da se prekine rad s članom Predsjedništva BiH i predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem na izradi zakonskih propisa s ciljem reformiranja Ustavnoga suda BiH.
Najavom sastanka u Banja Luci i to upravo po ovoj temi, Dodik i Čović poručili su američkoj administraciji, a koja je ostala aktualna i nakon dolaska novog američkog predsjednika Donalda Trumpa, da svoje zahtjeve “mogu okačiti mačku o rep”.
Već sankcionirani Dodik, na čije postupke s rezervom gleda i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, ipak i dalje šalje poruke da ne namjerava promijeniti svoju retoriku. Čak što više, na njoj i dalje, i još oštrije inzistira.
Međutim, ovakvim postupcima, u vrlo nezgodan položaj uvlači i svog dugogodišnjeg političkog partnera Dragana Čovića koji o svemu i dalje uporno šuti za javnost. Daleko suptilniji i mudriji Čović sada je u jednom od najneugodnijih položaja jer i sam riskira sankcije sudjelujući u ‘igrama’ daleko incidentnijeg i afektivnog Dodika i to upravo u danima kada o sankcijama aktivno razmišlja i Europska unija.
Ovo bi mogao biti politički sunovrat oba lidera, od kojih je jedan već na dobrom putu, a drugi grčevito traži način za odlazak.
Međutim, a kako Republika doznaje iz izvora bliskih HDZ-u susjedne Republike Hrvatske, na ovaj savez s Dodikom predsjednika ‘sestrinske stranke’, ne gledaju s posebnim simpatijama. Čak pristižu i savjeti da ga se Čović konačno ‘otarasi’ jer u opasan položaj dovodi ne samo sebe nego i Hrvate u BiH. Pitanje je kakav će ‘manevar’ Čović poduzeti, je li mu političko prijateljevanje s Dodikom postalo pretežak teret kao i jesu li političko-ekonomsko-interesne spone koje ih vežu – prejake.
Na kraju, ovo su i posljednje šanse za početak vođenja prohrvatske, a ne ‘prododikove’ politike i jačanje povjerenja s partnerima u Federaciji Bošnjacima, s kojima dijele vlast kao i stare i nove probleme (Prisjetimo se samo Mostara, a sada i Stoca)
Kako će ovo poglavlje završiti ostaje za vidjeti, no izolacija Čovića, pa samim tim i bh. Hrvata nije prihvatljiva za najmalobrojniji, konstitutivni narod u BiH, skoro iščezao iz Republike Srpske. U suprotnom, za iste će Čović morati snositi odgovornost pred svojim narodom, ma kako politički nastojao opravdati svoje postupke.
(V. Soldo/Republikainfo)


