Istraživanja su otkrila 233 zone bogate torijem diljem Kine, s posebnim naglaskom na rudarski kompleks Bayan Obo u Unutarnjoj Mongoliji
Kina, suočena s rastućim energetskim potrebama i pritiskom za smanjenjem emisija štetnih plinova, okreće se novom, potencijalno revolucionarnom rješenju – toriju. Nedavna otkrića, objavljena u časopisu Geological Review, a o kojima izvještava i South China Morning Post, sugeriraju da Kina posjeduje znatno veće rezerve ovog radioaktivnog metala nego što se ranije mislilo. Ovo otkriće moglo bi transformirati ne samo kinesku, već i globalnu energetsku budućnost.
Torij je srebrnkasti metal, nazvan po nordijskom bogu groma, koji se u prirodi nalazi u znatno većim količinama od uranija. Ključna prednost torija leži u njegovom potencijalu za korištenje u torijevim reaktorima s rastaljenom soli (TMSR). Za razliku od tradicionalnih nuklearnih reaktora koji koriste uranij, TMSR reaktori nude niz prednosti. Smatraju se “inherentno sigurnijima” jer rade na nižim tlakovima, što smanjuje rizik od katastrofalnih nesreća poput onih u Fukushimi i Černobilu. Također, proizvode znatno manje dugotrajnog radioaktivnog otpada.
Istraživanja su otkrila 233 zone bogate torijem diljem Kine, s posebnim naglaskom na rudarski kompleks Bayan Obo u Unutarnjoj Mongoliji. Prema nekim procjenama, samo taj kompleks mogao bi sadržavati oko milijun tona torija – dovoljno da, teoretski, zadovolji energetske potrebe Kine za nevjerojatnih 60.000 godina. Čak i otpad iz rudarenja željezne rude u tom području sadrži dovoljne količine torija da bi, prema izvješćima, mogao opskrbljivati američka kućanstva energijom više od tisuću godina.
Kina ne gubi vrijeme. Već je odobrena izgradnja prvog TMSR postrojenja u pustinji Gobi, koje bi trebalo biti operativno do 2029. godine. Ovaj pilot projekt, s planiranom snagom od 10 megavata, predstavlja ključni korak u testiranju i usavršavanju ove tehnologije. Istovremeno, Šangajski institut za primijenjenu fiziku (SINAP) radi na razvoju prototipa i planira izgradnju većih TMSR postrojenja od 100 MW od 2030. godine, prenosi Večernji list.
/Desk/