Kažu da pojedinci otvaraju bolovanja u vrijeme sjetve ili žetve kako bi završili svoje poljoprivredne radove ili pak dodatno zaradili na nekim drugim, obično sezonskim, poslovima, što za posljedicu ima ogromne financijske gubitake za tvrtke u kojima su stalno zaposleni.
Stoga zahtjevaju da hitno bude formirana republičko povjerenstvo, koje bi provjeravalo radnike na bolovanju.
‘’Imali smo dosta situacija kada su radnici koji su bili na bolovanju zatečeni kako rade neke druge poslove. S druge strane tu su i radnici koji bolovanje koriste kako bi završili svoje privatne poslove na imanjima, obično u vrijeme proljeća i jeseni kada je aktualna sjetva, odnosno berba’’, ističe Dragutin Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca RS.
On navodi da se bolovanje ne bi moglo dobiti da ne postoje korumpirani lječnici, te da je stoga jedino rješenje formiranje povjerenstva na republičkoj razini, koje bi tim prijevarama stalo u kraj.
“Provjera lažnih bolovanja se nameće kao jedini logični korak sa stajališta poslodavaca, jer svaki dan lažne odsutnosti s posla mnogo košta i poslodavce i državu”,ističe Škrebić.
Prema podacima Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske u prošloj godini 61 poslodavac je tražio provjeru opravdanosti bolovanja i to za 199 radnika.
“Kontrolom su utvrđene nepravilnosti u pet slučajeva. Ta bolovanja nisu bila propisana u skladu sa Pravilnikom o ostvarivanju prava za naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad. Takođe bilo je i slučajeva da osiguranici nisu blagovremeno upućeni na prvostupanjsko povjerenstvo za ocjenu bolovanja ili je ono trajalo duže nego što je predviđeno kriterijima za određenu dijagnozu”, kažu u Fondu.
Od početka ove godine, 13 poslodavaca se obratilo Fondu da provjeri opravdanost bolovanja za 20 radnika, a kontrolori nisu utvrdili nepravilnosti prilikom propisivanja bolovanja.
Također podaci Fonda pokazuju da iz godine u godinu sve manje radnika ide na bolovanje. Tako je tijekom 2014 godine u prosjeku 9.100 radnika bilo na bolovanju, što je smanjenje u odnosu na godnu ranije kada je bolovanje koristilo 9.450 ili 2012. kada je s posla mjesečno izbivalo 10.500 radnika.
Njihova analiza pokazuje da je stagnirao i broj izgubljenih radnih dana zbog bolovanja, koji je po zaposlenom u prosjeku iznosio oko sedam dana godišnje, dok je izostanak s posla u radnim danima iznosio 1,6 milijuna. Među najčešćim uzrocima bolovanja su ozlijede, bolesti mišićno-koštanog sustava i maligne bolesti, bolesti krvotoka, čuvanje trudnoće i duševni poremećaji. (T.Č./republikainfo.com)