Farhad N. (24) u četvrtak u 10.30 sati uletio je Mini Cooperom na demonstracije u Münchenu. Najmanje 36 osoba je ozlijeđeno, a dvogodišnje dijete je u kritičnom stanju.
Državno odvjetništvo vjeruje da je uhićeni Afganistanac napad u Münchenu izveo s islamističkim motivima. To će dodatno zaoštriti i predizbornu kampanju u Njemačkoj, gdje su migracije ionako ključna tema, piše Deutsche Welle.
Ruže i svijeće na mjestu zločina. „Brutalnost ovog nedjela uznemiruje, ostavlja bez riječi“, rekao je predsjednik Njemačke Frank-Walter Steinmeier. On je obišao München zajedno s bavarskim premijerom Markusom Söderom.
Dan nakon napada poznato je više detalja nego u četvrtak. Istražitelji su provalili telefon napadača i poruke ukazuju na određeni islamistički predznak, rečeno je na konferenciji za tisak u Münchenu. „Još ne možemo dati konačne odgovore“, rekla je državna odvjetnica Gabriele Tilmann. Iako se više puta ogradila time da je istraga tek počela, dodala je: „Prema svemu što znamo, već se usuđujem govoriti o islamističkom motivu.“
Kako je objasnila, to slijedi iz prvog saslušanja počinitelja. On je tijekom uhićenja uzviknuo „Allahu-akbar” i molio se. Rekao je da je „svjesno” uletio automobilom u masu. Osumnjičeni inače sebe opisuje kao religioznog, išao je redovito u džamiju, o tome pisao i na Instagramu. Na toj mreži se predstavljao kao sportski tip i fitnes-model. Nema, dodala je Tilmann, nikakvih indicija da je bio član neke terorističke organizacije.
Što se dogodilo?
Taj 24-godišnji Afganistanac je u četvrtak (13. veljače) automobilom uletio među sudionike sindikalnog prosvjeda u centru Münchena. Ozlijeđeno je najmanje 36 osoba, priopćila je policija – osam od njih teško, a dvije su u životnoj opasnosti. Pod automobilom su ostala i jedna dječja kolica. Jedno dijete je životno ugroženo.
U prvi mah su i vlasti u brzini iznijele lažne vijesti – da je u pitanju tražitelj azila koji je bio dužan napustiti Njemačku te da je činio sitne krađe. Ubrzo se ispostavilo da je mladić imao dozvolu boravka i radnu dozvolu izdanu u Münchenu te da je radio kao čuvar u prodavaonicama.
Počinitelj je došao u Njemačku još 2016. godine, kao maloljetnik bez pratnje. Odbijen je u procesu azila, ali je pohađao školu i 2021. dobio dozvolu boravka. Nema indicija da je napad povezano s Münchenskom konferencijom o sigurnosti koja ovoga petka počinje u glavnom gradu Bavarske i, tradicionalno, okuplja svjetske lidere, ali i izaziva brojne prosvjede.
Još jedan u nizu napada
Novi napad dolazi u finišu predizborne kampanje za izvanredne parlamentarne izbore 23. veljače. I prije ovoga, sigurnost i migracije su nametnute kao ključna tema. Čak 68 posto građana želi manje useljenika, prema anketama.
Napad u Münchenu – izveden malim automobilom – dodaje se u dugi niz napada koje su u Njemačkoj izveli pojedinci bez puno planiranja ili izravnih veza s terorističkim skupinama. Često, rudimentarnim alatima poput automobila i/ili noževa.
Krajem siječnja ove godine je jedan Afganistanac u bavarskom Aschaffenburgu nožem napao skupinu vrtićke djece, ubivši dječaka i čovjeka koji je pritrčao u pomoć. U prosincu 2024. je jedan Saudijac – psihički bolesni kritičar islama – automobilom ubio šestoro ljudi na božićnom sajmu u Magdeburgu i ozlijedio oko tristo drugih.
Pod tim dojmovima se vodi i aktualna izborna kampanja. Socijaldemokratski kancelar Olaf Scholz je obećao svu oštrinu pravne države protiv počinitelja iz Münchena. „Sigurno će pred sudom biti osuđen, i još prije nego što napusti zatvor bit će vraćen u domovinu“, rekao je kancelar.
Podsjetio je da Njemačka već deportira počinitelje teških kaznenih djela u Afganistan, iako nije lako organizirati to s talibanskom vlašću u Kabulu.
Prepirke Scholza i Merza
Lider demokršćanske oporbe Friedrich Merz, koji ima najbolje šanse da postane idući kancelar, ponovio je da će mu sigurnost građana biti na prvom mjestu. „Nešto se mora promijeniti u Njemačkoj.“
Upravo se oko Merza vrte naslovi prethodnih tjedana nakon što je u Bundestag iznio nekoliko radikalnih prijedloga za suzbijanje migracije – uključujući zatvaranje granica, odbijanje svih koji nemaju ‘papire’ i deportacijski pritvor za one koji trebaju napustiti zemlju.
Merz je prijedloge podnio znajući da mogu proći samo uz glasove desničarske Alternative za Njemačku (AfD), dijelom desno ekstremne stranke koja godinama jača na temi migracije. Od tada kancelar Scholz upozorava da je glas za Merzove demokršćane možda glas za vladu demokršćana i AfD-a. Merz to odbacuje, tvrdeći da nikada ne bi ušao u koaliciju s desničarima te da aktualne vlasti ne čine dovoljno da promijene stvari.
Zbog „skretanja zemlje udesno” se aktualno prosvjeduje diljem zemlje, a upravo je u Münchenu proteklog vikenda bio najmasovniji skup s 250.000 ljudi. Novi napad će sigurno temi migracije i sigurnosti dati dodatni značaj pred same izbore, uvjerena su udarna pera njemačkog tiska. „Napad opet na težak ispit stavlja toleranciju društva”, piše lijevo-liberalni Süddeutsche Zeitung.
Konzervativni Frankfurter Allgemeine Zeitung bilježi da nije dovoljno da svi pričaju kako su skrhani i izražavaju sućut, navodeći da su političari pred velikim odlukama: „Humanitarne obveze dolaze do granica izdržljivosti ako njihove žrtve postanu oni koji su željeli postupati humano.”
Ankete stabilne
Posljednji napadi i zaoštravanje rasprave pak nisu promijenili raspoloženje birača, barem prema anketama koje se u Njemačkoj objavljuju svakodnevno. Demokršćani mogu računati s oko 31 posto glasova, dok AfD treba očekivati oko 20 posto. Slijede vladajuće stranke, socijaldemokrati (oko 15%) i Zeleni (14%) te oko granice izbornog praga Ljevica, Savez Sahre Wagenknecht i Liberali. Upravo bi te manje stranke mogle odlučujuće promijeniti anatomiju idućeg Bundestaga.
Ali, ako se ankete preliju u glasove, sva ukazuje na to da će Friedrih Merz kao mandatar morati razgovarati s jednom ili obje stranke koje sada žustro kritizira – socijaldemokratima i Zelenima.
On je najavio odlučno djelovanje i radikalne poteze u suzbijanju migracije, ali ga prije toga čekaju naporni koalicijski pregovori i kompromisi, piše DW.
/Desk/