Američki predsjednik Donald Trump rekao je da su i ruski predsjednik Vladimir Putin i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izrazili želju za mirom u odvojenim telefonskim razgovorima s njim u srijedu, te da je naredio najvišim dužnosnicima SAD-a da započnu razgovore o okončanju rata u Ukrajini.
Trump je rekao kako će se susresti s Putinom u Saudijskoj Arabiji, nakon što su se u ranijem telefonskom razgovoru složili odmah pokrenuti pregovore kojima bi se okončao rat u Ukrajini.
– Sastat ćemo se u Saudijskoj Arabiji, rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući.
Trump: Svi želimo mir
Telefonski razgovori uslijedili su nakon što je Trumpov ministar obrane ranije rekao da će Kijev morati odustati od svojih dugogodišnjih ciljeva pridruživanja vojnom savezu NATO-a i povrata svog teritorija koji je zauzela Rusija, signalizirajući dramatičnu promjenu u pristupu Washingtona sukobu.
Nakon što je razgovarao s Putinom više od sat vremena, Trump je rekao da ruski čelnik, koji je pokrenuo invaziju Ukrajine punog opsega 2022., želi da se rat završi, te da su razgovarali o “postizanju prekida vatre u ne tako dalekoj budućnosti”.
– On želi da to završi. Ne želi da to završi i da se onda borbe nastave šest mjeseci kasnije, rekao je Trump novinarima u Ovalnom uredu.
– Mislim da smo na putu da postignemo mir. Mislim da predsjednik Putin želi mir, predsjednik Zelenski želi mir i ja želim mir. Samo želim vidjeti da se ljudi prestanu ubijati, dodao je. Trump je i ranije tvrdio da će brzo okončati rat u Ukrajini, ne navodeći točno kako bi to postigao.
Kremlj: Putim pozvao Trumpa u posjet Moskvi
Kremlj je priopćio da su se Putin i Trump dogovorili o susretu te da je Putin pozvao Trumpa da posjeti Moskvu. Trump je rekao da će se njihov prvi sastanak “vjerojatno” održati uskoro u Saudijskoj Arabiji.
U objavi na svojoj platformi društvenih medija rekao je da će državni tajnik Marco Rubio, direktor CIA-e John Ratcliffe, savjetnik za nacionalnu sigurnost Michael Waltz i izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff voditi pregovore o okončanju rata.
Zelenski: Imao sam značajan razgovor
Trump i Zelenski razgovarali su nakon Trumpova razgovora s Putinom, a iz ureda Zelenskog rekli su da je razgovor trajao oko sat vremena.
– Imao sam značajan razgovor (s Trumpom). Razgovarali smo o prilikama za postizanje mira, razgovarali o našoj spremnosti da radimo zajedno… i o tehnološkim mogućnostima Ukrajine… uključujući dronove i druge napredne industrije, napisao je Zelenski na platformi X.
Mirovni pregovori u Ukrajini nisu održani od prvih mjeseci sukoba, koji se sada približava trećoj godišnjici. Trumpov prethodnik Joe Biden odobrio je milijarde dolara vojne i druge pomoći Kijevu i nije imao izravni kontakt s Putinom nakon ruske invazije.
Europa traži sudjelovanje u mirovnim pregovorima
Europske sile, uključujući Veliku Britaniju, Francusku i Njemačku, rekle su u srijedu kako moraju biti dio svih budućih pregovora o sudbini Ukrajine, naglašavajući da bi samo pravedan sporazum sa sigurnosnim jamstvima osigurao trajni mir. Rekli su kako su spremni pojačati potporu Ukrajini i staviti je u poziciju snage.
Američkiministar obrane: Povratak Ukrajina na granice prije 2014. nerealan
Ranije u srijedu, američki ministar obrane Pete Hegseth dao je dosad najotvoreniju izjavu nove administracije o pristupu ratu, rekavši da se Kijev ne može realno nadati povratku na prethodne granice ili pridruživanju NATO-u.
– Želimo, kao i vi, suverenu i prosperitetnu Ukrajinu. Ali moramo početi priznavanjem da je povratak na granice Ukrajine prije 2014. nerealan cilj, rekao je Hegseth na sastanku u sjedištu NATO-a u Bruxellesu.
– Težnja za ovim iluzornim ciljem samo će produžiti rat i uzrokovati više patnje.
Rusija je 2014. anektirala Krim, koji Ukrajina i mnoge zapadne zemlje smatraju okupiranim ukrajinskim teritorijem.
Hegseth je rekao da svaki trajan mir mora uključivati “snažna sigurnosna jamstva kako bi se osiguralo da rat neće ponovno početi”. No rekao je da američke trupe neće biti raspoređene u Ukrajini kao dio takvih jamstava.
– Samo Donald Trump u ovom trenutku može pomiriti zaraćene strane u Ukrajini, poručio je jutros u Bruxellesu američki ministar obrane, koji sudjeluje na sastanku ministara obrane NATO-a. Na sastanku sudjeluje i hrvatski ministar obrane Ivan Anušić, koji je poručio da pregovori o završetku rata u Ukrajini moraju završiti pravednim mirom i da se ne smije dopustiti da Rusija izađe kao pobjednik nakon tri godine razaranja.
On je, nešto prije Trumpovih razgovora s Putinom i Zelenskim, u sjedištu NATO-a u Bruxellesu rekao kako povratak Ukrajine na granice od prije 2014. nije realističan te da američka vlada ne vidi članstvo Kijeva u NATO-u kao rješenje za kraj rata.
“Trump nazvao našeg neprijatelja, Rusiju, prije nego što je nazvao Ukrajinu, našu saveznicu”
Kalifornijski senator Adam Schiff jedan od brojnih koji su kritizirali Trumpa zbog razgovora s Putinom.
– Danas je predsjednik Trump nazvao našeg neprijatelja, Rusiju, prije nego što je nazvao Ukrajinu, našu saveznicu. U međuvremenu je njegov ministar obrane isključio budućnost Ukrajine u NATO savezu i obnovu ukrajinskog suvereniteta. Nemojmo umanjiti što to predstavlja: predaju interesa Ukrajine i naših vlastitih, čak i prije nego što su pregovori započeli. Trump je izvrsan pregovarač – za Kremlj, napisao je Schiff na X-u.
Hegset: Ovo nije izdaja Ukrajinie – Rutte: Ključno da Putin zna da je ovo kraj i da više nikada ne može pokušati zauzeti komad Ukrajine
Hegseth je poručio kako se ne radi o izdaji.
– Ovo sigurno nije izdaja. Kao što sam rekao saveznicima jučer – prepoznajemo višegodišnju nevjerojatnu predanost i nijedna zemlja, kao što je istaknuo predsjednik Trump, nije preuzela veću predanost ukrajinskoj misiji od Sjedinjenih Američkih Država, i to u iznosu od 300 milijardi dolara. Dakle, SAD je uložio u stabilizaciju crta bojišta nakon agresije Rusije. Nema tu izdaje, rekao je.
Glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea novinari su pitali smatra li da je telefonski razgovor Trumpa i Putina početak mirovnih pregovora.
– Jasno ostavlja dojam da je to bio uspješan telefonski poziv. Svi želimo mir u Ukrajini. Očito se moramo pobrinuti da Ukrajina bude u najboljoj mogućoj poziciji. Ključno je da kada se postigne mirovni sporazum on i traje, da Putin zna da je ovo kraj i da više nikada ne može pokušati zauzeti komad Ukrajine. Dakle, to mora biti dio tih pregovora. I nema sumnje da je to također na umu predsjednika Trumpa i američkog tima, rekao je Rutte.
Trump dogovara mir koji bi čuvala EU, a ne SAD
Izuzev toga, za provedbu mira bile bi zadužene europske i druge snage koje bi djelovale izvan okvira NATO-a. U njima ne bi bilo Amerikanaca. Ukrajina traži da se Rusija povuče s osvojenih teritorija te želi članstvo u NATO-u ili slične sigurnosne garancije koje će je štititi od budućih napada Rusije.
Anušić: Nepravedan mir jednostavno nije opcija
– U pregovaračkom procesu Ukrajina mora imati status žrtve kako bi ispregovarala pravedan mir i ne smije se dopustiti da nakon tri godine razaranja Rusija završi s nekakvom pobjedom, rekao je hrvatski ministar obrane Ivan Anušić prije početka drugog dana sastanka ministara obrane država članica NATO-a.
Hrvatski ministar obrane rekao je da je Trump i prije nego što je preuzeo predsjedničku dužnost najavio zaokret u američkoj politici i da je sada bitno da Europa inzistira na pravednom miru za Ukrajinu.
– Nepravedan mir jednostavno nije opcija i ne smije biti opcija ne samo zbog Ukrajine, nego i zbog primjera cijelom svijetu i onima koji imaju namjere poput ruskih pretenzija prema ukrajinskom teritoriju. Ključno je da Europa mora insistirati na tome, rekao je Anušić dodajući da bi nepravedni mir samo nakratko zaustavio sukob koji bi ponovno bio aktiviran za neko vrijeme.
Anušić je rekao da je Hrvatska do sada izdvojila za pomoć Ukrajini 208 milijuna eura, što je s obzirom na njezin BDP sasvim dovoljno te da će i dalje nastaviti pomagati.
Europa i Kanada ukupno pomogle Ukrajinu 60 posto, SAD 40 posto
Rekao je da su Europa i Kanada do sada sudjelovale sa 60 posto u ukupnoj vojnoj pomoći Ukrajini, a Sjedinjene Države s 40 posto.
– Europa može i mora preuzeti dio odgovornosti kao što je i do sada činila, mora raditi na jačanju Ukrajine ne samo u vojnom smislu, nego i u političkom kako bi na kraju bila zadovoljna s ishodom pregovaračkog procesa, rekao je potpredsjednik hrvatske vlade i ministar obrane.
Prilikom dolaska na sastanak Anušić je rekao da su na sastanku Kontaktne skupine za obranu Ukrajine (UDCG), koji je također danas održan u Bruxellesu, razgovarali o daljnjoj potpori Ukrajini.
– Po prvi put smo sad uspjeli čuti stavove nove američke vlade i njihove planove za budućnost. Stav je, naravno, da ćemo i dalje svi zajedno, kako članice NATO-a, tako i SAD, nastaviti pomagati i osnaživati Ukrajinu, ali naglasak stavljamo na naše osnaživanje, na našu industriju i na naš razvoj obrambenih mogućnosti, koji će, naravno, obraniti u budućnosti i biti spremni za obranu cijele Europe, ali, naravno, i pomoći Ukrajini u njihovoj borbi, rekao je Anušić.
/Desk/