Thomas Homan, kojemu je Trump u novoj administraciji povjerio sektor nadzora i sigurnosti granica, imao je pak ideju o ‘koncentracijskim logorima‘.
Ekstremni desničar, bijeli nacionalist i bivši Trumpov glavni savjetnik za imigraciju Stephen Miller ponovno se vraća u Bijelu kuću. Kako saznaju američki mediji, Trump će imenovati Millera zamjenikom šefa osoblja Bijele kuće, što je ključna pozicija koja bi mu dala značajan utjecaj na američku imigracijsku politiku.
Miller, koji je karijeru počeo kao savjetnik republikanaca u Senatu i brzo se uspinjao kroz redove Republikanske stranke, postao je vrlo utjecajan tijekom prve Trumpove administracije. On je bio zaslužan za pisanje brojnih Trumpovih istaknutih i kontroverznih govora, uključujući inauguracijski govor 2017. godine u kojem je Trump obećao okončati “američki pokolj”, distopijsku sliku zemlje pogođene siromaštvom i kriminalom.
Miller je također bio ključan u oblikovanju mnogih Trumpovih polarizirajućih imigracijskih politika, uključujući zabranu ulaska u SAD za građane većinskih muslimanskih zemalja te politiku “nulte tolerancije” koja je dovela do razdvajanja obitelji na američko-meksičkoj granici. Njegovi su se stavovi često poklapali s krajnje desnim krilom Republikanske stranke i smatrali su ga arhitektom Trumpove agende za ograničavanje imigracije izvršnim naredbama i izmjenama federalnih propisa. Otvoreno se protivio masovnom useljavanju i pozivao na usvajanje politika koje značajno smanjuju legalno useljavanje i prijem izbjeglica u SAD.
Nakon Trumpova odlaska s dužnosti Miller je osnovao organizaciju America First Legal, konzervativnu pravnu grupu koja zagovara stroge stavove prema imigraciji. Prošli tjedan skupina je pozdravila presudu saveznog suca u Teksasu koji je poništio pokušaj administracije Joea Bidena da legalizira status tisuća nedokumentiranih migranata koji su supružnici američkih državljana.
Na Trumpovu skupu u njujorškom Madison Square Gardenu prošli mjesec Miller je izričito izjavio da je Amerika “samo za Amerikance”.
U novoj bi ulozi Miller mogao blisko surađivati s višim dužnosnicima u nekoliko saveznih agencija, uključujući ministarstva domovinske sigurnosti i pravosuđa, na provedbi Trumpovih imigracijskih reformi.
Izjavio je da će drugi Trumpov mandat donijeti deseterostruko povećanje broja deportacija, na više od milijun godišnje. U intervjuu za Fox News prošli tjedan Miller je izrazio želju da masovne deportacije počnu što je prije moguće. “Počinju na dan inauguracije, čim položi zakletvu”, rekao je.
Njegovi prijedlozi za drugi Trumpov mandat uključuju ne samo masovne deportacije, nego i agresivne akcije protiv imigracijskih programa koji pružaju pravnu zaštitu određenim skupinama, poput izbjeglica i tražitelja azila. Jedan od najekstremnijih aspekata imigracijske politike koju je predložio bilo je pozivanje na Zakon o izvanzemaljskim neprijateljima iz 1798. godine. Taj zakon, koji je prvobitno bio namijenjen za suočavanje s prijetnjama iz inozemstva tijekom rata s Francuskom, koristio bi se u modernom kontekstu za ciljanu deportaciju članova bandi i kartela. Miller je predložio da se zakon iskoristi kako bi se zakonodavno opravdala masovna deportacija onih koji predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti, uključujući imigrante povezane s kriminalnim organizacijama.
U intervjuu za New York Times prošle godine Miller je također izjavio da želi da tijekom drugog Trumpova mandata vojska sagradi pritvorske centre za smještaj imigranata koji su uhićeni i suočeni s deportacijom, što je slično ideji o “koncentracijskim logorima” koju je predložio Thomas Homan, bivši ravnatelj Agencije za granice i imigraciju, kojemu je Trump u novoj administraciji povjerio sektor nadzora i sigurnosti granica. Novi kampovi vjerojatno bi bili sagrađeni “na otvorenom zemljištu u Teksasu blizu granice”, rekao je Miller za Times.
Tijekom prvog mandata Trump je uvelike koristio izvršne naredbe za implementaciju imigracijske politike. Mnogi od tih poteza bili su osporavani na sudovima, a Miller je priznao da će se nešto slično vjerojatno ponoviti i u drugom Trumpovu mandatu. Millerov povratak na visoku političku poziciju u Bijeloj kući jasna je indikacija da Trumpova predanost ovim kontroverznim i radikalnim imigracijskim mjerama ostaje čvrsta i nepokolebljiva.
Miller je odrastao u Santa Monici u Kaliforniji kao sin židovskih demokrata, no do trenutka kada je ušao u srednju školu, postao je odlučan konzervativac. “Išao je u vrlo liberalnu školu gdje su ‘štreberi‘ bili popularni, a on je bio tip kojeg nitko nije volio”, rekla je za New Yorker Megan Healey, jedna od njegovih školskih kolegica.
Njegove antiimigracijske stavove oblikovali su, među ostalim, teroristički napadi 11. rujna 2001. godine, koji su se dogodili dok je bio učenik trećeg razreda srednje škole. Dok je studirao političke znanosti na Sveučilištu Duke, postao je poznat po radikalnim konzervativnim stavovima koji su uključivali otvoreno protivljenje imigrantima i kritiku lijeve političke orijentacije u obrazovnim institucijama. Bio je poznat po tome što je organizirao događanje pod nazivom “Tjedan svijesti o islamofašizmu” i često gostovao u konzervativnim medijima gdje je isticao svoje stavove. “Amerika bez svoje kulture je kao tijelo bez duše. Međutim, mnogi današnji mladi vide Ameriku samo kao mjesto susreta kultura drugih nacija”, napisao je u jednoj od svojih kolumni.
(Izvor: jutarnji.hr)