Tužiteljstvo BiH, u predmetu protiv Selme Cikotića, bivšeg državnog ministra obrane i bivšeg ministra sigurnosti, zaprimilo je pravomoćnu drugostupanjsku presudu, kojom je potvrđena prvostupanjska presuda i optuženi Cikotić osuđen na kaznu zatvora od 3 godine, priopćeno je iz Tužiteljstva BiH.
“Iako je odbijena žalba tužiteljstva u pogledu visine kazne, tužiteljstvo ističe važnost pravomoćne osuđujuće presude u predmetu visoke korupcije u kojem je optuženi, u svojstvu nekadašnjeg ministra obrane BiH, osuđen na zatvorsku kaznu zbog kaznenog djela zloupotrebe položaja ili ovlasti iz člana 220. KZ BiH”, navode iz Tužiteljstva BiH.
Podsjetimo, Cikotić je optužen da je od 2009. do 2011. godine, u dogovoru s drugim osobama, s ciljem pribavljanja koristi iskoristio službeni položaj i pogodovao poduzeću ‘Scout’ iz Zagreba pogodovao poduzeću ‘Scout’ iz Zagreba.
U optužnici se navodi da je Cikotić, protivno Sporazumu o konačnom raspolaganju svim pravima i obvezama nad pokretnom imovinom iz 2008. godine i odlukama Predsjedništva BiH, donio i potpisao dvije odluke o odobravanju isporuke, odnosno zamjene roba, te četiri rješenja o isporuci streljiva. Prema optužnici, on je zaključio četiri aneksa na osnovne ugovore o prodaji neperspektivnog naoružanja i streljiva potpisane 2003. i 2004. godine.
Optužnica protiv ratnih zločina nad Hrvatima Bugojna
Također, u siječnju ove godine, Sud BiH potvrdio je optužnicu protiv Cikotića i Dževada Mlaće, nekadašnjeg predsjednika Ratnog predsjedništva Općine Bugojno za zločine nad hrvatima Bugojna, dok je Sud BiH odbio optužnicu protiv osumnjičenog Tahira Granića.
Tužitelj Posebnog odjela za ratne zločine, sredinom prosinca prošle godine podigao je optužnicu protiv Mlaće i Cikotića, da su za vrijeme rata u BIH i sukoba između Armije BiH i HVO-a, optuženi Mlaćo u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva općine Bugojno i optuženi Cikotić u svojstvu zapovjednika OG Zapad Armije RBiH, od 12.03.1993. do 13.04.1994. a od navedenog dana u svojstvu načelnika stožera u 7. Korpusu Armije BiH, postupali protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti ratnih zarobljenika za vrijeme rata i počinili kazneno djelo – Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. Kaznenog zakona BiH.
Dževad Mlaćo optužen je za naređivanje ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti na način da je napravljen popis tzv. “ekstrema” zarobljenika HVO, a potom odvođenje tih osoba u prostorije BH banke gdje su mučeni i premlaćivani, nakon čega su od strane pripadnika vojne policije odvođeni u posebne prostorije na lokalitetu Rostovo, da bi potom od strane pripadnika vojne policije likvidirani.
Selmo Cikotić optužnica tereti za izdavanje zapovijedi da se zarobljene osobe hrvatske nacionalnosti izvode na obavljanje prinudnih radova na prvim borbenim linijama, svjesni da je takvo postupanje nedozvoljeno i nezakonito, jer je na takav način ugrožen život te za nečovječno postupanje prema istima. Cikotiću se stavlja na teret da nije poduzeo nužne i razumne mjere kako bi spriječio premlaćivanja i ubojstva zarobljenih pripadnika HVO-a iako je imao informacije koje su mu omogućavale zaključak da se njemu podređeni pripadnici spremaju učiniti takva kaznena djela te da je propustio kazniti izvršitelje, iako je za to imao razlog.
/Desk/