Zabrana se odnosi na napuštanja boravišta i zabrana sastajanja sa svjedocima. Šesta osoba, profesor na Islamsko-pedagoškom fakultetu Univerziteta u Bihaću Hakija Kanurić puštena je bez bilo kojih mjera zabrane što, kako piše Istraga, znači da ne postoji nikakva osnovana sumnja da je ovaj profesor umiješan u napad na policijsku postaju u Bosanskoj Krupi.
Za podsjetiti je kako je osam osoba iz Bosanske Krupe i Bihaća uhićeno po nalogu Tužiteljstva BiH nakon što je maloljetnik upao u policijsku stanicu u Bosanskoj Krupi, te ubio jednog, te teško ranio drugog policajca.
Ubijeni policajac je Ozren Maran iz Bosanskog Novog, a ranjeni je Avdo Hasanović iz Bosanske Krupe.
Napad je okarakterizan kao teroristički, u pitanju su osobe okupljene oko udruženja Stepeni, odnosno škole Kur’ana stacionirane u Bosanskoj Krupi. Tužiteljstvo BiH je priopćilo kako su svi imali veze s maloljetnikom koji je ubio policajca. Međutim, nakon što su ih zadržali 72 sata, u Tužiteljstvu BiH određene su im mjere zabrane, što pokazuje kako tužiteljstvo nema čvrste dokaze na temelju koijih bi se uhićenima mogao odrediti pritvor. Također, na ročištu u Općinskom sudu u Bosanskoj Krupi maloljetniku je određen pritvor.
Iz SDA o uhićenjima: “Hajka na ugledne muslimane”
Podsjetimo i kako su nakon uhićenja osumnjičenih za povezanost s terorističkim napadom maloljetnika na policijsku postaju u Bosanskoj krupi uslijedile mnoge reakcije iz bošnjačkih političkih krugova, uz ocjene kako su privedene nedužne osobe i kako je “u pozadini svega hajka na ugledne muslimane”, prenijeli su mediji.
Takvu je tvrdnju iznio potpredsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Haris Zahiragić, koji je uhićenja okvalificirao kao “kršenje ljudskih prava i neku vrstu specijalnog rata”.
Govoreći o sedmorici uhićenih, otkrivanju njihova identiteta i dovođenju u svezu s 15-godišnjim napadačem Zahiragić se u objavi na društvenim mrežama upitao je li razlog tome “što su muslimani i što su ugledni ljudi u svojoj lokalnoj zajednici i šire, a neki od njih su hafizi (islamski učenjaci), profesori, policajci i pripadnici Armije BiH”.
Iznio je pretpostavku da je sve zapravo šira operacija “dehumanizacije Bošnjaka” iza koje su obavještajne službe iz regije i svijeta potpomognute strukturama pravosudno-sigurnosnog aparata u BiH “a koja za cilj ima da radikalizira Islam kao takav, te da Bošnjake, koji su uglavnom muslimani, predstave opasnim za Europu”.
Na sličan je način reagirao i bivši predsjednik vlade Unsko-sanske županije Mustafa Ružnić, koji je na toj dužnosti bio do prosinca 2023. I on tvrdi kako su uhićeni nedužni ljudi i kaže kako je to neprihvatljivo u slobodnoj državi.
– Svjedočimo bolesnoj nepravdi i javnoj predstavi s uhićenjima koja doista vrijeđa zdrav razum, izjavio je Ružnić prozivajući uz ostale i Islamsku zajednicu jer na to ne reagira.
No ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić poziva na temeljitu istragu i tvrdi kako nisu u cijelosti uspjeli napori Islamske zajednice, poduzeti još 2016., kako bi se rasformirali tzv. paradžemati, odnosno neovisne zajednice radikaliziranih islamskih vjernika.
Nešić tvrdi kako u BiH još uvijek postoji 28 paradžemata koji mogu biti rasadište terorizma. Kazao je da, iako nema relevantne podatke, ne vjeruje da se 14-godišnjak iz Bosanske Krupe tek tako sam mogao odlučiti napasti policajce ustvrdivši da treba otkriti i sankcionirati poticatelje na ovo kazneno djelo.
/Desk/