Noćas, sa subote 26. listopada na nedjelju 27. listopada, došlo je do prelaska na zimsko računanje vremena. Kazaljke na satu pomaknute su jedan sat unazad, s 3 ujutro na 2 sata ujutro. To znači da smo mogli spavati sat duže.
Zimsko računanje vremena trajat će do nedjelje 30. ožujka iduće godine kada započinje novi ciklus ljetnog računanja vremena, prenosi Fenix-magazin.
Što ta promjena znači i zašto je uvedena?
Promjena vremena je uvedena radi uštede energije. Ideja je bila bolje iskoristiti dnevno svjetlo i time smanjiti potrošnju umjetnog svjetla.
Ljetno računanje vremena prvi put je uvedeno u Njemačkoj 1980. godine, nakon što su druge europske zemlje već poduzele taj korak.
Rasprava o ukidanju promjene vremena
O ukidanju promjene vremena intenzivno se raspravlja godinama.
Europski parlament je 2018. godine izglasao njegovo ukidanje, ali dogovor među članicama EU nije postignut i do danas ta odluka nije provedena.
Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.
Istraživanje EU iz 2018. je pokazalo da je 84 posto sudionika za ukidanje promjene vremena.
Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.
Ideju za “ljetnim” računanjem vremena dao je američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine.
Njegovu ideju su prve realizirale Njemačka i Austro-Ugarska tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske.
U Hrvatskoj prelazak na ljetno, odnosno zimsko računanje vremena počinje od 1983. godine. Otada do danas kazaljke se pomiču dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o zimskom i ljetnom računanju vremena na snazi je od 1996. godine.
/Desk/