Gradske vlasti u Banja Luci svečano su otkrile spomenik srednjovjekovnom bosanskom kralju Tvrtku I. (1353-1391) iskoristivši ovog povijesnog vladara u predizborne svrhe kako bi, brutalnim preuzimanje povijesnog naslijeđa srednjovjekovne Bosne, istaknuli svoju tezu da je njegova vladavina “ključni dokaz da je Bosna i Hercegovina oduvijek bila srpska zemlja”. Spomenik je otkriven uz veliki vatromet, a svečanosti je nazočio i predsjednik PDP-a Branislav Borenović.
U sveopćem kaosu prisvajanja povijesnog naslijeđa kojem svjedočimo u državi BiH nakon njenog proglašenja samostalnosti, zanimljivo je da se time služe i Srbi i Bošnjaci, ali se ne može oteti dojmu kako se svoje povijesti Hrvati nerijetko odriču, prešućuju ili ju uopće ne žele isticati.
Međutim, puka je činjenica da je povijest bh naroda toliko isprepletena i nedjeljiva, zajednička, ali to nacionalističke politike ne žele priznati te jeftino i sramotno manipuliraju povijesnim činjenicama čak i za predizborne ciljeve i političke svthe.
Kralj Tvrtko temelj “srpske povijesti”?
Gradonačelnik Banja Luke Draško Stanivuković (PDP) otkrivanje spomenika kralju Tvrtku održao je u jeku predizborne kampanje za lokalne izbore 7. listopada, a u kojoj on želi osigurati jošjedan gradonačelnički mandat.
“Postaviti spomenik Tvrtku I. Kotromaniću znači postaviti temelj srpske povijesti, kulture i tradicije u epicentar Banja Luke”, izjavio je Stanivuković otvarajući spomenik uz vatromet i brojne uzvanike.
Iznio je tezu da je “Tvrtko nedvojbeno bio srpski kralj jer je za kralja okrunjen u samostanu Mileševi u Srbiji”.
“Na ovaj način Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj dajemo srpski karakter jer je riječ o srpskom vladaru koji je okrunjen u Mileševi po obredu Nemanjića”, kazao je Stanivuković.
Tvrtko I. Kotromanić za bosanskog kralja zapravo je okrunjen 1377. godine u mjestu Mile, kod današnjeg Visokog, u središnjoj Bosni, a okrunio ga je did, odnosno poglavar tadašnje Crkve bosanske.
Na vrhuncu moći Tvrtko je, uz ostalo, nosio i naslov “kralj Srbljem”, no to se odnosilo na teritorij koji je priključio Bosni između 1373. i 1377. godine, što se sada koristi u nastojanjima da ga se prikaže Srbinom u etničkom smislu, u kojem je taj termin u suvremenoj uporabi.
Identitet kraja Tvrtka kompleksan je jer je on s jedne strane bio unuk hrvatske vladarske obitelji Šubića, ali i srpskih vladara Nemanjića.
Kako navodi Hrvatska enciklopedija, do ljeta 1390. Tvrtko je osvojio i gradove Split, Trogir, Šibenik te otoke Brač, Hvar i Korčulu, a nakon toga uzeo je naslov “kralj Raške, Bosne, Dalmacije, Hrvatske i Primorja”.
Kako je o ovom događaju izvijestila HINA, kralj Tvrtko vjerojatno je prva osoba iz povijesti koja je simbolično povezala gradske vlasti u Banja Luci i Sarajevu jer je u glavnom gradu BiH prošle godine također postavljen spomenik tom vladaru. No u Sarajevu na postamentu Tvrtkova spomenika, čiji je autor Stjepo Gavrić, za razliku od onog u Banja Luci, stoji naziv “bosanski kralj”.
Kralj Tvrtko i u Sarajevu
Postavljanje spomenika u Sarajevu pratili su brojni problemi jer je središnja gradska jezgra proglašena zaštićenom povijesnom cjelinom, pa je za bilo kakve intervencije bila potrebna suglasnost državnog povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika, a srpska članica tog tijela svoju je suglasnost uskratila.
Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić na kraju je pribjegla triku postavivši spomenik na nogostupu nasuprot zgrade Predsjedništva BiH nakon što je ishodila suglasnost općine Centar da on tamo bude postavljen kao privremena konstrukcija na razdoblje od 99 godina.
“Obećala sam da će naše Sarajevo dobiti spomenik bosanskom kralju Tvrtku I. Kotromaniću, a danas, na dan potpisivanja Povelje Kulina bana, svoje obećanje sam ispunila”, napisala je Karić krajem kolovoza prošle godine, kad je Sarajlije iznenadio spomenik postavljen tijekom noći u Sarajevu.
Podsjetimo da je ovo postavljanje spomenika kralju Tvrtku u Sarajevu komenirao i sam gradonačelnik Banja Luke, Draško Stanivuković, navodeći kako je “Sarajevo učinilo nepravdu” te da “prekraja povijest”.
“Prisvajanjem srednjovjekovnog srpskog vladara Tvrtka I. Kotromanića gradonačelnica Sarajeva i njeni suradnici čine grubo prekrajanje povijesti s ciljem popunjavanja povijesnih rupa svog naroda i prikupljanja dnevno-politčkih bodova dirajući u samu srž kralja Tvrtka, njegove borbe i vladavine. Tvrtko I Kotromanić je bio kršćanski vladar, sa službenom titulom kralj Srba Bosne, Primorja i Zapadnih strana krunisan po obredu Nemanjića u manastiru Mileševa nad moštima Svetog Save što je povijesna činjenica. Nastavljajući praksu prekrajanja povijesti putem spomenika, političko Sarajevo svjesno izbacuje puni naziv titule kralja Tvrtka, te ne navodeći narod i ostale zemlje kojima je vladao, svjesno zbunjuje javnost u cilju političke propagande. Grad Banja Luka će još ove godine pokrenuti proces izgradnje spomenika banu Kulinu i kralju Tvrtku u cilju obrane istine i zahvalnosti koju srpski narod njeguje prema svojim vladarima srednjeg vijeka”, reagirao je tada Stanivuković te je svoje obećanje i ispunio postavljanjem spomenika ovom bosanskom kralju u Banja Luci.
Tvtko “stoluje” i u Prozoru-Rami
Skulptura bosanskoga bana i kralja Tvrtka, rad poznatoga hrvatskog akademskog kipara Kuzme Kovačića, u srpnju 2021. godine postavljena je i ispred nove zgrade Općine u Prozoru zbog povijesne pove4zanosti ovog kraja s Tvrtkom, tadašnjim banom.
Kovačić, prikazuje Tvrtka slično kako je ovaj vladar prikazan na svome kovanom novcu. Tvrtko sjedi na vladarskoj stolici, s krunom na glavi, u desnoj ruci mu je kraljevski znak – stilizirana «kraljevska jabuka» (zemlja/globus i križ na njoj), a u lijevoj ruci drži povelju kojom nagrađuje posjedima oko Sokola i Jajca svoga vjernoga vojvodu, plemića Vukca Hrvatinića za njegove zasluge u borbi protiv Ugara. Tu mu je povelju Tvrtko – u to vrijeme bosanski ban – napisao/uručio upravo “pod Prozorom u Rami”, 13. kolovoza 1366.
U predvorju nove zgrade općine nalazi se u kamenu uklesan čitav tekst ove Tvrtkove povelja na bosančici koja je svjedočanstvo prvog spominjanja Prozora kao vladarske rezidencije. Ovim se ovaj dan nudi kao i mogući prijedlog za zajednički Dan općine za sve žitelje Rame.
Kipar Kovačić iza Tvrtkovih leđa prikazuje i veliki kraljevski ogrtač kojega nose dva anđela, simboli Božje pratnje. Uz križ na ‘kraljevskoj jabuci’, anđeli su religiozna predodžba onoga što se teološkom invokacijom označavalo da se banom i kraljem postaje i vlada Milošću Božjom ili kako u povelji stoji na samom početku: u ime Oca i Sina i Duha Svetoga… Tvrtko, katolički vladar, krunjen kao i njegov predšasnik, stric Stjepan II. Kotromanić u franjevačkoj crkvi sv. Nikole u Milima (Visoko), najmoćniji je bosanski vladar nekadašnje, srednjovjekovne Bosne.
(Republika/V.S.H.)