U Budimpešti i Bratislavi zavladala je zebnja. Mađarska i Slovačka suočavaju se s ozbiljnom energetskom krizom – nestašicom nafte, posljedično poskupljenjem benzina, a moglo bi doći i do problema s grijanjem na zimu te čak i do redukcija struje.
Naime, kako piše Politico, kriza je “buknula” nakon što je Ukrajina odlučila zabraniti tranzit nafte najveće ruske naftne privatne kompanije Lukoil preko svojeg teritorija naftovodom Družba (u tome je i Češka, ali Prag je uglavnom, u ove dvije i pol godine rata u Ukrajini pronašao nove dobavljače, za razliku od Slovaka i Mađara), a nastradale bi uglavnom rafinerije MOL-a, prenosi Jutarnji list.
Kijev je u lipnju uveo sankcije protiv Lukoila. No, Kijev se odlučio na ovaj korak, prvo zato da smanji ruske prihode od prodaje nafte (podsjetimo da je Rusija prošle, 2023. godine ostvarila zaradu od 180 milijardi dolara od prodaje nafte u Europi), čija sredstva onda koristi za rat protiv Ukrajine, ali i da se “osveti” Mađarskoj i Slovačkoj zbog njihove politike prema Ukrajini, poput onemogućavanja tranzita vojne pomoći ili blokiranja financijske pomoći na forumima EU.
Tako je ukrajinska zastupnica u Vrhovnoj Radi Inna Sovsun za Politico rekla kako je “bizarno i apsurdno da se ruska nafta transportira preko ukrajinskog teritorija, a Moskva onda taj novac koristi da bi nas ubijala”. Doduše, iz Moskve, navodi pak poslovni ruski list RBK, znaju često reći da oni, bez obzira na “kriznu situaciju” u rusko-ukrajinskim odnosima, redovito i na vrijeme isplaćuju Ukrajini sredstva za tranzit svoje nafte. No, ukrajinska zabrana ne odnosi se na ostale ruske izvoznike nafte koji još uvijek koriste taj naftovod.
Politico tako navodi da je u Budimpešti zavladala panika jer se boje da bi cijene energenata mogle drastično skočiti, a ionako imaju jednu od najvećih inflacija u Uniji. U Budimpešti je upaljen crveni alarm jer Mađarska još uvijek uvelike ovisi o uvozu ruske nafte – oko 70 posto, a Lukoil opskrbljuje polovicu tih potreba. Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó napao je Kijev zbog tog poteza, kazavši da bi to moglo ugroziti energetsku sigurnost Mađarske na dulje razdoblje, ali je najavio, piše Politico, da je s Putinovim prvim diplomatom Sergejem Lavrovom razgovarao o “pronalaženju alternativnih pravaca”.
Sada bi od ove situacije mogla profitirati Hrvatska jer Mađarska intenzivno pregovara s najvećom ruskom državnom naftnom kompanijom Rosnjeft, a ta bi se nafta pak, smatraju u Budimpešti, dopremala putem Jadranskog naftovoda, kako navodi za Politico Ilona Gizińska, analitičarka pri Centru za istočne studije. No, podsjetimo da je prošle godine Hrvatska onemogućila da se u Srbiju transportira ruska nafta Jadranskim naftovodom.
Premijer Andrej Plenković tada je rekao da je to odluka Bruxellesa te da Jadranskim naftovodom “može bilo čija nafta, ali ruska ne”, pa je sada pitanje kako će biti s Mađarskom koja jest, doduše, članica EU pa tu mogu, možda, vladati neka druga pravila, ali zasad postoje sumnje u takav ishod. I slovački premijer Robert Fico izrazio je ogorčenje zbog blokade tranzita nafte u razgovoru s ukrajinskim premijerom Denisom Šmigalom, javlja Reuters, pozivajući se izvore u slovačkoj vladi.
Naime, kako piše ukrajinski portal Korespondent.net, Fico je ukrajinskom kolegi rekao da će najveća slovačka naftna kompanija Slovnaft dobiti 40 posto manje nafte za preradu nego što joj je potrebno, a to će izazvati potres na slovačkom energetskom tržištu te bi moglo dovesti ne samo do nestašica i problema s opskrbom naftnim derivatima, nego i do prestanka isporuke dizelskog goriva iz Slovnafta namijenjenog Ukrajini. Prema riječima slovačkog premijera, Slovačka ne želi biti “talac ukrajinsko-ruskih odnosa”.
U Moskvi su također nezadovoljni ukrajinskom odlukom, a u Kremlju su je nazvali “političkom odlukom” koja ugrožava one zemlje srednje Europe koje još uvijek kupuju rusku naftu., Isto tako naftovodom Družba, ali preko bjeloruskog kraka, “ide” kazahstanska nafta za Njemačku. No, kako pišu ruski mediji, ovo nije “kratkoročna mjera”.
Moskovski RBK piše da sporazum o tranzitu ruske nafte i plina kroz Ukrajinu istječe 31. prosinca 2024. godine te da “Kijev nije spreman na obnovu ugovora”. No, javio se azerbajdžanski predsjednik Ilhan Alijev, koji je ponudio svoje posredničke usluge. Predsjednik Alijev smiruje situaciju te kaže kako je Kijev ipak spreman na određene kompromise, ali želi da u tome sudjeluju i energetske tvrtke iz EU. No, nije strah samo zavladao u Mađarskoj i Slovačkoj, nego i kod Aleksandra Lukašenka u Bjelorusiji, pa tako portal Belsat.eu navodi da su se zbog ukrajinske odluke bjeloruska naftna kompanija Gomeljtransnjeft i državni proračun našli u neobranom grožđu.
Podsjetimo da se naftovod Družba u Bjelorusiji račva prema Ukrajini, a onaj kroz Bjelorusiju “nastavlja” se prema Poljskoj i Njemačkoj. Naime, kako piše Belsat, od početka rata u Ukrajini “obujam” tranzita nafte kroz Bjelorusiju smanjio se čak osam puta. U 2024. godini “protočnost” prema Slovačkoj i Mađarskoj smanjila se za 1,1 milijun tona te ostaje na 1,2 milijuna tona kazahstanske nafte za Njemačku. A to je samo 2,6 posto od 45,5 milijuna tona, koliko je prolazilo prema Europi tijekom 2022. godine. Dolaze teška vremena, piše Jutarnji list.
/Desk/