Kremlj je u utorak s oprezom reagirao na izjave ukrajinskog predsjednika, koji je dan ranije pokazao otvorenost prema razgovorima s Moskvom, prvi put od proljeća 2022., spomenuvši rusku prisutnost na budućem mirovnom samitu.
Volodimir Zelenski u ponedjeljak je rekao da je za sudjelovanje Moskve na budućem samitu, a nakon konferencije o miru o Ukrajini organizirane sredinom lipnja u Švicarskoj. Konferenciji je tada prisustvovalo više desetaka svjetskih čelnika, no Rusija nije bila pozvana.
“Prvi mirovni samit uopće nije bio mirovni samit, stoga očigledno prvo moramo shvatiti što gospodin Zelenski pod tim misli”, kazao je glasnogovornik ruskog predsjedništva Dmitrij Peskov u intervjuu za tv kanal Zvezdu.
Zelenski je ranije rekao da u studenome, mjesecu kada se u SAD-u održavaju predsjednički izbori, želi predstaviti “plan” o “pravednome miru”, nakon gotovo dvije i pol godine velikog sukoba koji za posljedicu ima stotine tisuća žrtava.
Kazao je i kako bi želio da “ruski predstavnici” sudjeluju na sljedećem samitu o miru u Ukrajini čiji datum još nije određen.
Gotovo 20 posto ukrajinskog teritorija još uvijek je pod ruskom okupacijom, a izgledi za prekid vatre su minimalni.
No ovo je prvi put od neuspjelih pregovora u proljeće 2022. i nakon ruskog napada na Ukrajinu 24. veljače da je Volodimir Zelenski iznio zamisao o razgovoru s Moskvom, a da prethodno ne traži rusko povlačenje s ukrajinskog teritorija.
No Zelenski nije spominjao prekid neprijateljstava, već uspostavu “plana” na trima područjima. To su energetska sigurnost Ukrajine, čija je infrastruktura opustošena u ruskim bombardiranjima, slobodna plovidba Crnim morem, ključna za ukrajinski izvoz i razmjena zarobljenika.
Istodobno se na bojišnici ne nazire odlučujuće napredovanje ni s jedne strane.
Američki izbori
Ukrajina redovito ponavlja želju o povratu suvereniteta nad svim okupiranim teritorijima, uključujući i poluotok Krim koji je Moskva pripojila 2014. godine.
Kremlj je dosad isključivao bilo kakve mirovne pregovore sve dok Ukrajina ne napusti pet regija koje Moskva želi anektirati i dok se ne odrekne savezništva sa Zapadom. To bi, de facto značilo kapitulaciju.
Zapad, koji naoružava Kijev, smatra da je na Ukrajini odluka o tomu kada će i pod kojim uvjetima pokrenuti pregovore s Rusijom.
“Ako žele pozvati Rusiju na samit, mi ćemo ih podržati”, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik američkog State Departmenta Matthew Miller, ocijenivši ipak da Kremlj ne pokazuje naznake želje za diplomatskim rješenjem sukoba.
Ishod predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Državama, glavnome savezniku Ukrajine, mogao bi odigrati važnu ulogu u daljnjem razvoju sukoba.
Republikanac Donald Trump, koji je u prošlosti hvalio politiku Vladimira Putina, obećao je da će rat u Ukrajini okončati u roku od nekoliko tjedana bude li izabran, zbog čega neki strahuju da će to umanjiti američku pomoć, odnosno potporu koja je danas neophodna Ukrajini.
Politolog Alexandre Gabujev, ravnatelj Euroazijskog centra Carnegie Russia sa sjedištem u Berlinu, vjeruje da je Zelenskijeva najava uslijedila nakon “konsolidacije stajališta međunarodne zajednice” na samitu u Švicarskoj, gdje su se za Kijev zauzeli predstavnici više desetaka zemalja sudionica, javlja HINA.
/Desk/