State Department objavio je Izvješće o religijskim slobodama u BiH za 2023. godinu u kojem se navodi niz incidenata koji su obilježili tu godinu kao i sustavni nedostaci koji narušavaju slobodu vjerskih zajednica.
Ističući u izvješću da ustavi Bosne i Hercegovine i entiteta Federacije BiH i Republike Srpske predviđaju slobodu vjerskog mišljenja i praktikovanja, zabranjuju vjersku diskriminaciju i dozvoljavaju registrirane vjerske organizacije da rade slobodno, dok Brčko Distrikt slijedi državni zakon o vjerskim slobodama, kao i da su u Ustavu zemlje sve pozicije u tročlanom Predsjedništvu i jednom domu parlamenta rezervisane za članove tri glavne etničke grupe, “konstitutivne narode” – Bošnjake, Hrvate i Srbe – “koji su pretežito muslimani, rimokatolici i Pravoslavci”, prenosi N1 BiH.
“Jevreji i pripadnici drugih manjinskih grupa nisu u mogućnosti služiti na tim pozicijama. Ustav Federacije proglašava vjeru “vitalnim nacionalnim interesom” konstitutivnih naroda. Ustav RS utvrđuje Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC) kao “Crkvu srpskog naroda i drugih naroda pravoslavne vjeroispovijesti””, navodi se.
U Izvješću stoji i kako je Komisija za slobodu vjere Islamske zajednice u svom godišnjem izvješću navela da je “Vlada RS-a nastavila koristiti pravoslavne simbole i ikonografiju u javnim institucijama, uključujući u školama, te da mnoge škole i lokalne samouprave nastavljaju obilježavati vjerske praznike i krsne slave, pokazujući naklonost prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi”.
Također se navodi da su službeni vjerski predstavnici muslimana u zemlji komentirali ono što smatraju “antimuslimanskom retorikom” koja dolazi predsjednika RS-a Milorada Dodika.
Nema sporazuma s IZ, nema državnog zakona o restituciji
“U Predsjedništvu tijekom godine nije bilo pomaka u zaključivanju sporazuma između države i Islamske zajednice sačinjenog 2015. godine. Lideri četiri tradicionalne vjerske zajednice nastavili su navoditi da je nedostatak državnog zakona o restituciji, kako za vjerske zajednice tako i za privatne građane, ometao napore vjerskih zajednica u rješavanju potraživanja imovine oduzete pod komunističkom vlašću od 1946. do 1965. godine”, navodi se.
Spominju se navodi dužnosnika kako vlada nije implementirala ključne odredbe zakona o vjeri kako je to propisano propisima o provedbi zakona o vjerskim slobodama 2019. godine.
Diskriminacija mnogobrojnijih nad malobrojnijim u cijeloj BiH
Ističe se da “vlada ponovno nije poduzela korake i slijedila presudu Europskog suda za ljudska prava (ECHR) iz 2009. koji je preporučio zemlji da izmijeni svoj ustav kako bi se omogućilo pripadnicima manjinskih grupa, uključujući Jevreje i Rome, kandidiranje za Predsjedništvo i Dom naroda, gornji dom nadržavnog parlamenta”.
Dalje se navodi da su se muslimanske, katoličke i srpske pravoslavne vjerske zajednice žalile na diskriminaciju u regijama u kojima te grupe čine vjerske manjine, “uključujući kroz selektivno sprovođenje njihovih prava u pogledu pristupa obrazovanju, unkluzije jezika, zapošljavanja, zdravstvene zaštite i drugih socijalnih usluga”.
Dio izvješća,kako prenosi N1 BiH, je također posvećen proslavi neustavnog praznika ‘Dana Republike Srpske’ 9. siječnja. Navodi se da su usprkos presudi Ustavnog suda iz 2015. godine, dužnosnici ovog entiteta nastavili organizirati službene svečanosti kako bi obilježili ovaj neustavni praznik.
Također se navodi kako je Gradsko vijeće Mostara promijenilo imena šest ulica u gradu koje su nosile imena pojedinaca koji su bili pripadnici Ustaša, “hrvatske fašističke, ultranacionalističke organizacije koja je bila udružena s nacistima” tijekom Drugog svjetskog rata.
Prošle godine je Međureligijsko vijeće BiH zabilježilo četiri incidenta vjerske netrpeljivosti i mržnje prema vjerskim službenicima i vjernicima i osam slučajeva vandalizma na vjerskim objektima i grobljima. Iz Vijeća su naveli da je stvarni broj ovakvih, vjerski motiviranih incidenata, puno veći, ali da se članovi vjerskih grupa plaše prijaviti ih.
Podsjeća se i na izvješćivanje lokalnih medija o sluačaju vandalizma u džamiji i privatnim kućama u mjestu Šumanci u lipnju.
Povećan broj incidenata
Međutim, navodi se da je Organizacija za europsku sigurnost i saradnju (OSCE) prijavila veći broj incidental u 2022. godini, uključujući 23 incidenta usmjerena na muslimane, 17 na katolike, 16 na pravoslavne kršćane i jedan na Jevreje.
“Povećan broj incidenata u odnosu na 2021. godinu, koji su svi prijavljeni policiji, uključivao je vandalizam na vjerskim objektima, skrnavljenje groblja, prijetnje vjerskim vjernicima i službenicima, uključujući muslimankama zbog nošenja prepoznatljive odjeće, te ometanje vjerskih obreda. Neke vjerske službe su navodno nastavile koristiti za podršku aktivnostima radikalnih pokreta, poput Ravnogorskog pokreta i njihovog godišnjeg okupljanja u Višegradu”, navodi se.
Antisemitizam na stadionu
Spominje se incident kada su navijači nogometnog kluba Crvena zvezda “proslavili 9. siječnja godišnjicu nezakonitog proglašenja Republike Srpske 1992. godine (protuustavna deklaracija koja nije međunarodno ili pravno priznata) uz lomaču na Višegradskom mostu Mehmeda paše Sokolovića, mjestu gdje su Srbi ubili mnoge Bošnjake Muslimane”.
Također se ističe da se 26. siječnja prošle godine SPC povukla iz Međureligijskog vijeća, navodeći da “to tijelo nije adekvatno osudilo etničke tenzije koje su se pojavile u to vrijeme”.
Podsjeća se i na izvješća lokalnih medija prema kojima je tijekom utakmice u Zenici 2. studrnoga, grupa od oko 200 navijača nogometnog kluba Čelik držala je velike transparente “na kojima su antisemitski vrijeđali potpredsjednika mostarskog Hrvatskog sportskog kluba Zrinjski, Izraelca Amira Grossa Kabirija”.
“Službenici američkog veleposlanstva radili su sa dužnosnicima nacionalne vlade, kao i entitetskim i općinskim vlastima, kako bi promovirali poštovanje vjerske raznolikosti, vršili pritisak za jednak tretman vjerskih manjina i poticali veću ulogu vjerskih zajednica u poticanju pomirenja i međusobnog razumijevanja. Dužnosnici veleposlanstva ponovili su dužnosnicima nacionalne vlade potrebu usvajanja zakona o restituciji i važnost sklapanja sporazuma s Islamskom zajednicom i primjene sporazuma sa SPC i Katoličkom crkvom”, navodi se.
Podsjeća se i kako je u srpnju prošle godine su BiH posjetili američki Specijalni izaslanik za praćenje i borbu protiv antisemitizma, veleposlanik za međunarodne vjerske slobode i poseban predstavnik za rasnu jednakost i pravdu, te su prisustvovali 28. godišnjoj komemoraciji genocida u Srebrenici 1995. godine 11. srpnja i sastali se sa liderima četiri glavne vjerske grupe u Sarajevu kako bi razgovarali o pitanjima suradnje, međureligijskog dijaloga i pomirenja.
U izvješću se navodi i kako su u mjestu Rabrani kod Neuma lokalne vlasti dugo odbijale dozvoliti proširenje džamije, te su je zapečatile nakon što su radovi obavljeni bez dozvole. Američki veleposlanik je 26. travnja prošle godine zbog ovoga sastao s gradonačelnikom Neuma i pozvao ga da poštuje prava Islamske vjerske zajednice.
Ističe se kako su dužnosnici Veleposlanstva održali sastanke i bili domaćini događaja s predstavnicima islamske, pravoslavne, katoličke i jevrejske zajednice, te su na ovim događajima istaknuli važnost međureligijskog dijaloga i poštovanja vjerskih različitosti i pozvali vjerske zajednice na nastavak napora u cilju pomirenja, suzbijanju nasilnog ekstremizma vezanog za vjeru, te osude netoleranciju i govor mržnje.
/Desk/