Subota, 21. studenoga 2026.
No Result
View All Result
Republika
  • Aktualno
  • Bosna i Hercegovina
  • Svijet
  • Top teme
  • Samo dobre stvari
  • Ekonomija
  • Energetika
  • Znanost i tehnologija
  • Zdravlje i Ljepota
  • Scena
  • Lifestyle
  • Kolumne
  • Promo
  • Najčitanije
  • (NE)Provjereno
  • Aktualno
  • Bosna i Hercegovina
  • Svijet
  • Top teme
  • Samo dobre stvari
  • Ekonomija
  • Energetika
  • Znanost i tehnologija
  • Zdravlje i Ljepota
  • Scena
  • Lifestyle
  • Kolumne
  • Promo
  • Najčitanije
  • (NE)Provjereno
No Result
View All Result
Republika
No Result
View All Result

Radivoje Krulj: Mostar je jedini multietnički grad

25.10.2016
u Aktualno
Vrijeme čitanja: 5 min.
0
SHARES
2
VIEWS
Share on Facebook
Share on Twitter

Razgoravaro: Svetozar Savić/Deutsche Welle

Deutsche Welle: Kako je bilo biti Srbin i pravoslavac u Mostaru kada ste Vi došli, nekoliko godina nakon Daytona, a kako je to danas? Ima li razlike?

Radivoje Krulj: Razlika je drastična. To je bilo 1999. godine, dok sam još bio mlad svećenik, kada su oni Srbi koji su ostali za vrijeme rata u Mostaru bili ili preplašeni, isfrustrirani, a oni koji su se željeli vratiti bili su u, da tako kažem, nekoj sličnoj situaciji, kao kada su napuštali svoja ognjišta. A za neke je to možda bilo i teže. Život u kolektivnim centrima je bio jako, jako težak. Nije bilo podrške tadašnje vlasti ni u Republici Srpskoj jer je njena politika bila – ostanak u Republici Srpskoj – a što se tiče vlasti u Gradu Mostaru i u Županiji, nije bilo baš velikog ni iskrenog raspoloženja za povratak Srba. I kada pogledamo s te vremenske distance, situacija je neuporediva. No, situacija je i danas složena i teška. Mladi ljudi odlaze, ali u tom smislu su i Srbi ravnopravni s ostalima.

DW: Da ne počnemo priču s problemima već s onim što je pozitivno i što ulijeva nadu u Mostaru? Ima li nade u istinski suživot u Mostaru? Ili ljudi žive takoreći jedni kraj drugih?

– Kako da ne. Mostar je, možemo reći, jedini multietnički grad na ovim prostorima. U nekom smislu sreća, u nekom nesreća, ali ja ipak mislim da je to sreća i napredak. Srbi su nekako sol u Mostaru. Jer, Mostar je ipak podijeljen grad na istočni i zapadni, a Srbi žive i na istoku i na zapadu. Ima nas i u jednim i u drugim institucijama, i u bošnjačkim i u hrvatskim. Naša djeca idu i u jedne i u druge škole. Malo nas je, ali smo, da kažem, pravilno raspoređeni. I mislim da smo velika nada za multietnički Mostar. I jako je važno istaknuti da uživamo sva prava i u nacionalnom i vjerskom smislu.

DW: Nedavno su pravoslani kršćani u parohijskom domu crkve u Bijelom polju upriličili iftar za susjede muslimane? Je li to put suživotu?

– Kod nas to nije ništa novo. Mi ovdje živimo tako godinama. Ove godine se dogodilo da je slava crkve u Bijelom polju, bila u vrijeme ramazana kada naši susjedi muslimani poste, i onda smo im predložili da dođu uvečer, da ćemo, kada završi post, za njih prirediti večeru ondosno – iftar. I to je naišlo na masovno odobravanje i veliku medijsku pozornost. Ali, bilo je ekstremista i s jedne i s druge strane koji to nisu odobravali. 

 

 

DW: Srbi još uvijek nisu konstitutivni narod jer Hercegovačko-neretvanjska županija (HNŽ) još uvijek nije uskladila svoj ustav s Ustavom Federacije BiH. Što je u tom smislu sa srpskim jezikom kao obveznim predmetom u školama? Koliko crkva, koja je kroz povijest puno utjecala na očuvanju kulture i jezika, može utjecati da se na tom polju stvari dovedu u red?

– Tu imamo jedan vid paradoksa. No, ono što je za nas bitno u praktičnom smislu je to da je srpski jezik službeni jezik, možete izvaditi dokumente na srpskom jeziku, na ćirilici. Službena stranica Vlade HNŽ je i na srpskom, i na hrvatskom, i na bosanskom, kao i stranica Grada Mostara. No, ono što je meni kao svećeniku i kao roditelju značajno, je to da ovdje u svim školama postoji mogućnost da, ako u jednoj školi samo jedno dijete želi pravoslavnu vjeronauku, imat će je. Ako roditelji, ili njihovo dijete, žele da se u svjedodžbu upiše srpski jezik to pravo je zajamčeno. Ali, mislim da nije ni realno očekivati da se srpski jezik uvede u jednoj školi koju pohađa četvoro ili petoro srpske djece, a u tu školu ide 500-600 učenika. To je praktično nemoguće.

DW: Ostaje li onda Srpsko kulturno društvo Prosvjeta i dalje jedino mjesto u Mostaru gdje je moguće učiti srpski jezik?

– Tako je. To je jedan vid dopunske nastave. U Brankovcu, u vladikinom dvoru, subotom organiziramo nastavu srpskog jezika, srpske povijesti i kulture. I to je za nas možda i bolje i praktičnije. Jer, ovako kroz nastavni plan i program upoznajemo druge i drukčije, živimo s drugima i drukčijima, a nećemo biti uskraćeni ni što se tiče svoje pismenosti, svog jezika i svoje kulture.

DW: Kako gledate na organizaciju Srba u Mostaru na političkoj i kulturnoj razini?

– Kao svećenik ne mogu o tom političkom (smijeh), iako bih volio da se politički ovdje ostvarimo. Jer, to je ključ i svih drugih pitanja, kao na primjer pitanje ekonomskog opstanka. No, ono za što sam pozvan i prizvan, jer moje područje je duhovnost i kultura, tu mislim da smo potpuno ravnopravi s ostala dva naroda.

DW: I dobro organizirani? 

– Da. Dobro organizirani. U suštini postoje zahtjevi nekih roditelja da otvorimo svoju školu, da djecu upisujemo u svoje škole… Ja nisam htio da grubo odgovorim kako to nije dobro, nego sam prešutio, ali nisam radio na tome. Jer, ja mislim da je bolje ovako. Ja imam šestoro djece, petoro su školarci, i u srednjoj i u osnovnoj školi, i mislim da su ta djeca bogatija upoznavajući druge i drukčije, izučavajući druge i drukčije kulture, a istovremeno učeći i o svojoj, nego da se getoiziraju i da budu izdvojeni.

DW: Koliko crkva u Mostaru pomaže ljudima u premošćivanju trauma? Poznato je da je veliki broj mostarskih Srba prošao logore poput Dretelja, a danas su neki od njih ponovo u Mostaru. Obraćaju li vam se za savjet, za pomoć?

– Kako da ne. Nikoga ne odbijamo. Svakog saslušamo. Nekada mi bude jako teško što ne mogu pomoći u rješavanju nekih drugih problema; kada ljudi traže da im pomognem oko zaposlenja, obnove kuća, stipendiranja učenika itd… Ali, kada se ljudi obrate s duhovnim problemima onda mi je to posebna i čast i radost. Ne bježim ni od drugih pitanja jer sam svjestan da pravoslavni Srbi u Mostaru nemaju bolji oslonac do crkve.

DW: A druga pitanja su ekonomski opstanak. Povratnici iz redova srpskog naroda se u dolini Neretve mahom bave poljoprivredom. Mnogi u Mostaru se nadaju pomoći s Vaše strane. Koliko crkva može pomoći u ekonomskom smislu? Jer, ljudi se neće vratiti negdje gdje nemaju od čega živjeti.

– Tako je. To je krucijalno pitanje. Ako bude radnih mjesta i ako bude ekonomske budućnosti bit će i boljeg i većeg i značajnijeg povratka Srba. Mi smo toga u potpunosti svjesni. A mi u tom smislu, ekonomije i ekonomske budućnosti, poduzimamo korake i izvan naših mogućnosti. Jer, uvijek možemo nekim važnim ljudima iznijeti naše probleme. Zalažemo se pred institucijama za probleme ljudi u Mostaru.

DW: Ove godine su zvonila zvona na crkvi Svete Trojice u Mostaru – prvi put nakon 24 godine. Šta to znači ljudima u Mostaru, a što to znači Vama?

– Kada vidite suze na licima ljudi kada su čuli zvona sa Saborne crkve, onda vidite koliko ti ljudi žive sa gradnjom crkve, koliko se raduju svakom napretku. I to nam sigurno mnogo znači. Zato smo ovu akciju i nazvali ‘Obnovimo hram, obnovimo Mostar’, jer smo znali da obnova hrama mora pratiti obnovu života, duhovnu obnovu, kulturnu obnovu. Gradnja hrama nije samo gradnja objekta, nego je to gradnja života pravoslavaca u Mostaru.

DW: I još jedan znak da je Mostar multietnički grad?

– Tako je.

(Izvor: DW)

Povezani postovi

Da, varaju vas na Crni petak – kako prepoznati lažne ponude
Aktualno

Da, varaju vas na Crni petak – kako prepoznati lažne ponude

20.11.2026
Putin pozvao Europljane u Moskvu na pregovore o Ukrajini – Rusija demantirala Trumpovog zeta Kushnera oko NATO jamstva ukrajinskoj sigurnosti
Aktualno

Putin pozvao Europljane u Moskvu na pregovore o Ukrajini – Rusija demantirala Trumpovog zeta Kushnera oko NATO jamstva ukrajinskoj sigurnosti

20.11.2026
Ustavni sud BiH proglasio neustavnom zabranu isticanja zastave Armije RBiH u RS-u – Dodik ne priznaje odluku: “Da 100 ustavnih sudova dođe, neće nijednu zastavu postaviti u RS-u, neka pokušaju”
Aktualno

Ustavni sud BiH proglasio neustavnom zabranu isticanja zastave Armije RBiH u RS-u – Dodik ne priznaje odluku: “Da 100 ustavnih sudova dođe, neće nijednu zastavu postaviti u RS-u, neka pokušaju”

20.11.2026
Sljedeći post

OLAKŠANJE - stručnjaci FBI-ja NEĆE U BiH Amerikanci negirali Mektića - zašto je to važno za Dodika?

Kategorije

  • (NE)Provjereno
  • Aktualno
  • Bosna i Hercegovina
  • Ekonomija
  • Energetika
  • Kolumne
  • Promo
  • Samo dobre stvari
  • Scena
  • Svijet
  • Top teme
  • Vijesti
  • Zdravlje i Ljepota
  • Znanost i tehnologija
  • Impressum
  • Kontakt

© 2026 Republika Info. Izrada i dizajn: MoWeb Digital.

No Result
View All Result
  • Aktualno
  • Bosna i Hercegovina
  • Svijet
  • Top teme
  • Samo dobre stvari
  • Ekonomija
  • Energetika
  • Znanost i tehnologija
  • Zdravlje i Ljepota
  • Scena
  • Lifestyle
  • Kolumne
  • Promo
  • Najčitanije
  • (NE)Provjereno

© 2026 Republika Info. Izrada i dizajn: MoWeb Digital.