Potražnja za ključnim mineralima poput litija, kobalta i nikla, bitnim za tehnologije čiste energije, izvanredno je visoka, ali trenutne razine proizvodnje ne mogu zadovoljiti globalne klimatske ciljeve, upozorava UN-ova agencija. Prema njihovom izvješću, potražnja za litijem bi do 2050. mogla rasti više od 1500 posto, prenosi Energypress.net.
Iako su identificirani novi rudarski projekti diljem svijeta, procjenjuje se da bi ispunjenje cilja neto nulte emisije do 2030. zahtijevalo dodatnih 80 rudnika bakra, 70 rudnika litija, 70 rudnika nikla i 30 rudnika kobalta.
Da bi se pokrili troškovi ovih novih rudnika, potrebno je između 360 do 450 milijardi dolara, a jaz između aktualnih i potrebnih ulaganja može doseći čak 180 do 270 milijardi dolara. UN naglašava da zemlje u razvoju imaju priliku iskoristiti ove resurse, posebno u Africi, koja posjeduje velike rezerve potrebnih metala. Međutim, kako bi maksimalno iskoristile ovo mineralno bogatstvo, te zemlje moraju uložiti napore u povećanje dodane vrijednosti i napredovati u lancu vrijednosti, umjesto samo izvoza sirovina.
Primjer Demokratske Republike Kongo pokazuje potencijal za rast dodane vrijednosti. Lokalna prerada kobalta uvećala je cijenu minerala te zemlje, što je rezultiralo značajnim povećanjem izvoza prerađenog kobalta. Ipak, kako bi izbjegle ovisnost o izvozu sirovina, zemlje u razvoju moraju postići održivije i transparentnije rudarske ugovore, što će ojačati domaću industriju i omogućiti im veću ulogu u lanac vrijednosti obnovljivih izvora energije.
/Desk/