Najavom generalnog štrajka, Koordinacija sindikata prosvjete osnovnog i srednjeg obrazovanja, a gdje se program izvodi i na hrvatskom i na bosanskom jeziku, nastavljaju borbu za povećanje plaća. S druge strane, iz Vlade HNŽ-a ističu kako za to povećanje plaće za 15%, a koliko sindikati traže, nema financijskih mogućnosti te im nude povećanje od 2,5%. Sindikati poručuju kako je ta ponuda ponižavajuće te su najavili generalni štrajk ako proces mirenja i pregovora sindikata i Vlade HNŽ-a ne bude rezultirao dogovorom.
Sindikati tvrde da Vlada novca ima
Hoće li sindikati i Vlada HDŽ-a postići kompromis i dogovor, kako sada stvari stoje, teško je prejudicirati. No, razlika traženog povećanja od 15% i ponuđenog od 2,5% je značajna.
“Ova vlada i dalje nastavlja ponižavati djelatnike i u osnovnom i srednjem obrazovanju, mi nećemo stati na ovome. Najavljujemo generalni štrajk. Sada slijedi proces mirenja koji će započeti već danas. Vlada treba sazvati mirovno vijeće i to je još jedna prilika da se nađe odgovarajuće rješenje. Naš zahtjev ostaje i dalje 15%, a ako vlada ostane i dalje pri svojih 2,5%, proces mirenja propada i mi onda donosimo odluku o generalnom štrajku. Ukoliko vlada ponudi neku bolju opciju od ove 2.5 posto, mi ćemo opet anketirati svoje članove, pa ako budu zadovoljni s tim, generalnog štrajka neće biti, a ako ne, onda ide definitivna odluka o štrajku”, rekao je Josip Milić, šredsjednik Unije sindikata BiH i ujedno predsjednik Sindikata srednjih škola HNŽ-a.
Sindikati negiraju tvrdnje Vlade kako nema financijskih mogućnosti za povećanje plaća sindikatima obrazovanja. Tvrde kako novca ima.
“Najbolji primjer kako naša Vlada raspolaže s novcima, u odnosu na ostale županije, prosječna je plaća u BiH. HNŽ je druga županija po redu, samo Sarajevski kanton ima veću prosječnu plaću. Mi smo nešto malo s našim plaćama iznad tog prosjeka, dok u ostalim županijama i po 400 KM prosvjetni radnici imaju veću plaću od prosjeka. To je dovoljan dokaz kako neke druge Vlade i županije malo više cijene obrazovanje od naše”, kazala je Edina Čomić, predsjednica Sindikata srednjeg obrazovanja gdje se nastava izvodi na bosanskom jeziku.
Osvrćući se na položaj zaposlenik u prosvjeti od prije nekoliko godina, Edin Sarajlić, predsjednik Sindikata osnovnih škola HNŽ koji nastavu izvode na bosanskom jeziku je kazao: “Mi smo, primjerice, 2009. i 2010. godine imali puno veće plaće nego 2021. godine. Smanjili su nam topli obrok sa 2% na 1%, povećali su nam porez na neto plaću s 5% na 10%, došlo je do smanjenja osnovice s 55% na 50%, tako da su nam u tom razdoblju uzeli oko 300 KM, kada je toliki iznos više vrijedio“.
Sindikati tvrde da je stara vlada imala više razumijevanja
On je pri tom pohvalio prošli saziv vlade HNŽ-a te kazao kako su imali puno više razumijevanja te da je došlo i do povećanja primanja.
“Međutim, sve što je urađeno palo je u vodu dolaskom inflacije, povećanjem cijena…Daleko smo ispod onog gdje bismo trebali biti, generalno u cijelom našem društvu. Nadam da nas neće dovesti do ovog svega, jer nikome od nas nije u interesu generalni štrajk. Sindikati bi trebali za jednu vlast biti glas savjesti. Mi prenosimo stavove našeg članstva, a ono je nezadovoljno“, rekao je Sarajlić, zaključivši kako je “generalni štrajk posljednja opcija”
Ali, primjedbe sindikata nije samo visina plaće.
Goran Miličević, predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja HNŽ-a koji rade na hrvatskom jeziku, podsjetio je kako je HNŽ po visini prosječne plaće na drugom, a po plaći u obrazovanju na osmom mjestu.
“To je najbolji primjer kako se ova županija odnosi prema obrazovanju. Jedan od naših zahtjeva je bio i napredovanje. Nude nam napredovanje za 190 djelatnika, a zaposlenih ima 3.000. Mi ćemo to smatrati i dalje kao nemogućnost napredovanja, a i za ovih 190 nude povećanje plaće za 3% i 5%, što je sramotno. To je svega oko 30 KM”, rekao je Miličević, naglašavajući kako “Vlada HNŽ-a nastavlja ponižavati uposlene u osnovnom i srednjem obrazovanju”.
Premijerka Buhač: “Izgledno smo u minusu”
Podsjetimo da je početkom prosinca prošle godine, nakon sastanka sa sindikalnim predstavnicima Vlada obećala nastavak ovih razgovora, prije svega u smislu ispunjavanja obveza Vlade za sudske presude i izvansudske nagodbe.
“To je nešto što danas nismo uspjeli analizirati niti dati konačan stav, ali smo obećali da ova Vlada neće dozvoliti da osnovica plaće padne ispod minimuma, što se tvrdilo ovih dana u javnosti i to želim javno kazati. Minimalna osnovica plaće je 630 KM, a u ovoj županiji je 638 KM i opet naglašavam, mi nećemo dozvoliti da ona padne ispod minimuma”, kazala je novoizabrana županijska premijerka Marija Buhač.
Što se tiče povećanja koeficijenata u 2024. godini, predsjednica Vlade HNŽ-a kazala je da ono iznosi 21 milijun KM više na plaćama.
“To povećanje u 2023. godini iznosilo je 17 milijuna plus na plaćama, što je više od povećanja naplate poreznih prihoda u proračunu, a za 2024. iznosi 21 milijun maraka, što ne prati paralelno povećanje, odnosno očekivano povećanje poreznih prihoda. Mislim da se to treba znati uz onu činjenicu koja je prezentirana o 80 milijuna viška, a mi smo na rebalansu već rekli da nema nikakvog viška, što-više, izgledno smo u minusu i mislim da su to činjenice koje su najviše dovele u zabludu sindikat i cijelu javnost”, kazala je premijerka HNŽ-a.
Sada slijedi mirenje i pregovori te je pitanje koliko će se postići kompromisa između sindikata osnovnog i srednjeg obrazovanja i Vlade HNŽ-a.
/Desk/