Sarajevo
U znak prot zbog rasta kredita koje su u Hypo Alpe Adria Banci podigli u švicarskim francima, članovi Udruženja korisnika kredita prosvjedovali su u Sarajevu, točno u podne, ispred zgrade Središnje banke BiH u Sarajevu.
Predsjednik Udruženja u BiH Kemal Duraković ponovno je poručio da se “konačno mora zatvoriti Hypo logor kroz koji prolazi više od 9.000 građana u našoj zemlji, a koji su korisnici kredita u švicarcima”. Duraković je kazao da su dobili i 200-tu sudsku presudu.
“Posljednje presude govore o tome da su svi ugovori vezani za švicarski franak ništavni, tako ih sudovi proglašavaju ništavnim. Obratit ću se i Vijeću ministara, nakon što bude formirano te ću, ukoliko bude potrebno, i kampovati ispred zgrade ove institucije”, kazao je Duraković.
Prosvjednici su simboličnim paljenjem svijeće ispred zgrade Predsjedništva BiH i poslovnice Hypo banke u Sarajevu poručili da pljačka u režiji banke mora biti zaustavljena.
Beograd
U Beogradu je u subotu ispred Narodne banke Srbije (NBS) održan prosvjed klijenata srbijanskih banaka zaduženih u švicarskim francima kojim su se pridružili današnjim prosvjedima srodnih udruga u regiji organiziranim ispred nacionalnih banaka.
Prosvjednici su na skupu, simbolično nazvanom ‘Stavimo točku na pljačku’, zahtijevali da država podupre konverziju sadašnjeg iznosa glavnice kredita iz švicaraca u eure po odnosu te dvije valute na tečajnoj listi na dan isplate kredita, naglašavajući da bi tim principom mnogima glavnica zajma bila znatno umanjena.
“Na taj način bi se glavnica duga umanjila za 40 do 50 odsto, što bi građanima znatno olakšalo otplatu”, ukazao je predsjednik ‘Efektive’ Dejan Gavrilović, navodeći primjere da je zaduženim građanima rata u odnosu na 2008. u dinarskim iznosima sada i više nego dvostruko veća.
Građani zaduženi u švicarcima traže da im država osigura ravnopravnost u dijalogu s Narodnom bankom Srbije i komercijalnim bankama, uz povrat novca koji su im banke protuzakonito naplatile temeljem povećanja kamata i raznih bankarskih provizija.
“Tražimo da NBS i država regiraju i spriječe banke da to i dalje rade”, rekao je Gavrilović.
Prosvjednici su upozorili i na apsurdnu situaciju da, unatoč redovitoj otplati kredita prethodnih godina, mnogi danas duguju više nego što im je banka pozajmila.
Transparenti i poruke ‘Banka ili banda’, ‘Pljačka. Kupiš stan, plaćaš tri’, ‘Tužba za priču, prenesi dalje’, ‘Kad običan čovjek nekog prevari to je kriminal, kad to rade banke-onda je business’, skandiranje “lopovi, lopovi”, te simbolični crveni kartoni za Narodnu banku Srbije, dio su arsenala nezadovoljstva nekoliko stotina prosvjednika koji su na današnjem skupu, praćenom jakom kišom, predstavljali oko 21.000 građana, koliko ih je u Srbiji zaduženo u švicarcima.
Zagreb
Dvjestotinjak članova i simpatizera Udruge Franak krenulo je u subotu, u 11.15 sati sa zagrebačkog Trga Francuske republike, u mirni prosvjed kojim, pored nastavka pregovora, nastoje provesti ispunjenje svojih pet zahtjeva za rješavanje problema kredita sa valutnom klauzulom vezanom uz švicarski franak.
Damir Šlogar, član Udruge, kazao je kako je ovo posljednji mirni prosvjed na koji se ta udruga odlučila.
“Ovim okupljanjem dajemo podršku našim pregovaračima za buduće pregovore, ali i našim kolegama supatnicima po istom pitanju u državama u okruženju, Srbiji, Sloveniji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. O daljnjim koracima odlučit će skupština Udruge Franak, a ako pregovori ne budu završeni na nama zadovoljavajući način ići ćemo na masovnija okupljanja” rekao je Damir Šlogar, dodavši međutim da će i eventualna daljnja okupljanja biti organizirana u skladu sa zakonom.
U Udruzi Franak napominju kako su pregovori trenutno odgođeni jer, kako tvrde, banke nisu odradile svoj dio posla, odnosno nisu izradile konkretne i detaljne prijedloge za konverziju kredita. Istodobno, stoji u njihovu priopćenju, svakoga dana netko od njihovih članova ili simpatizera biva ovršen ili ostaje bez svoga doma.
Prosvjed je završio u 11.55 sati ispred zgrade HNB-a, gdje su prosvjednici zapalili 1000 svijeća čime, kako ističu iz Udruge Franak, žele pokazati da drže danu riječ i ne odustaju od svojih pet zahtjeva.
Podsjetimo, nakon što je središnja švicarska banka u siječnju odustala od daljnjeg branjenja minimalnog tečaja od 1,2 franaka za euro, Vlada je predložila a Sabor po hitnom postupku prihvatio zakonsko rješenje prema kojem se na godinu dana tečaj franka fiksira na 6,39 kuna. U tih godinu dana pokušat će se pronaći dugoročno rješenje za problem kredita vezanih uz franak.
Udruga Franak za građane s kreditima u švicarskim francima traži sustavno, dugoročno rješenje koje bi uključivalo konverziju kredita u kune po tečaju koji je vrijedio na dan potpisivanja ugovora o kreditu te da kamata bude onakva kakva je bila na početku kredita. Traži i povrat svih preplaćenih sredstava, zabranu ovrha i deložacija za sve imatelje kredita u francima do odluke Vrhovnog suda te određivanje metodologije fiksnog određivanja marži prema Zakonu o potrošačkom kreditiranju tako da se može odrediti fiksna marža koja je vrijedila na početku otplatnog razdoblja.
Nakon tri runde pregovora banaka i dužnika u Ministarstvu financija, kao najrealnija opcija za dugoročno rješenje problema predloženo je pretvaranje kredita u švicarcima u kredite s valutom klauzulom u euru.
Udruga Franak je načelno prihvatila mogućnost konverzije kredita u eure, no traži da trošak konverzije snose banke i HNB, a nikako porezni obveznici.
Iz Vladinih kruga u međuvremenu je plasiran u medije model konverzije kredita iz švicarskog franka u eure, prema kojem bi se otpisalo oko 22 posto glavnice u kunama, a taj bi trošak na sebe preuzeli država (oko 13 posto) i banke (oko 9 posto). Tako bi oko 2,9 milijardi kuna troška preuzeli porezni obveznici, odnosno država koja bi svoj dio troška preuzela na način da u deset godina bankama otpisuje porez na dobit, a banke bi preuzele oko 2 milijarde kuna troška. Preostali dio kredita pretvorio bi se u kredit u eurima uz rast kamatne stope.
Hrvatska udruga banka, pak, ističe da rješenje tog problema može biti samo na dobrovoljnoj bazi, uz socijalnu diferenciranost i podjelu troška među bankama, državom i dužnicima. Poslovne banke pritom predlažu dva modela za rješenje problema dužnika sa stambenim kreditima vezanim uz franak i to ili da država za socijalno ugrožene građane otkupi stanove po sadašnjoj tržišnoj vrijednosti i ponudi ih dužnicima u najam, ili da dužnici vrate stanove bankama i tako se riješe dugova.
Ministar financija Boris Lalovac u petak je ocijenio zabrinjavajućim prijedlog banaka da država otkupi stanove dužnika u švicarskim francima te istaknuo da je taj model neprihvatljiv za državu i da banke moraju to riješiti, ponuditi građanima socijalne modele, a da će ih država podržati kroz određene stimulacije odnosno olakšice. Lalovac je najavio novi nastavak pregovora o problemu tih kredita.
Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupni iznos kredita vezanih uz švicarski franak krajem rujna prošle godine bio je 23,7 milijardi kuna, a više od 92 posto se odnosi na kredite stanovništvu, prvenstveno stambene.
Po procjenama Udruge Franak, u Hrvatskoj ima oko 60.000 kredita u ‘švicarcima’, pa bi, smatraju, jačanje franka moglo utjecati na živote otprilike 200 do 300 tisuća građana Hrvatske.
Hypo banka: U BiH smo ponudili najbolja rješenja za problem sa švicarcem
“Jednako kao i okupljanje članova Udruženja Švicarski Franak u Banja Luci, i današnje okupljanje UKK Švicarac je ignoriranje pravomoćnih presuda donesenih po tužbama klijenata u BiH, kao i napora koje banka u kontinuitetu, iz svojih sredstava, ulaže da bi riješila probleme otplate ovih kredita”, priopćili su iz Hypo banke povodom najnovijih prosvjeda.
Udruženja manipuliranjem podatcima o broju klijenata, ishodima i broju tužbi i presuda te govorom mržnje i klevetama obmanjuje javnost i vrši izravan utjecaj na sudstvo.
Podsjećamo da su u FBiH donesene dvije drugostupanjske presude: jedna u cijelosti u korist banke, te druga koja je oborila prvostupanjsku presudu u korist klijenta radi povrjeda odredbi procesnog i materijalnog prava, što je rezultiralo donošenjem nepravilne i nezakonite prvostupanjske presude.
Sigurni u svoje stajalište da su krediti vezani valutnom klauzulom zakoniti, banka je još 2013. Udruženju nudila arbitražu kroz koju bi se sustavno, u roku od šest mjeseci, riješilo pitanje legalnosti valutne klauzule i postojanja deviznog rizika za banku. Udruženje je ponudu odbilo.
Pored toga, jedan dio klijenata i dalje kalkulira i čeka razvoj situacije sa tečajem CHFa, očekuje da netko drugi riješi problem i neosnovano okrivljuje banku. Svjesni smo problema koje korisnici kredita sa valutnom klauzulom imaju, no banka, kao i naši povjeritelji i ostali klijenti korisinici drugih proizvoda i usluga banke, ne odobravamo ovakav stav.
Upravo iz razloga što razumijemo problem te uz činjenicu da sama banka trpi štetu zbog neredovne otplate sredstava koje je kroz kredit dala klijentima, banka u kontinuitetu klijentima nudi olakšice i u odnosu na regiju smo ponudili najbolja i za klijente financijski vidljiva rješenja”, stoji u priopćenju Hypo banke.
(Izvori: Agencije)