U Sarajevu je u petak održan veliki radni sastanak političkih predstavnika Bošnjaka iz regije. Sastanku su, pored niza političkih predstavnika Bošnjaka iz BiH, prisustvovali i politički predstavnici Bošnjaka iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Kosova.
Kako izvješćuju pojedini mediji, poziv na sastanak od strane ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića ranije su odbili predsjednik SDA Bakir Izetbegović, predsjednik SBiH-a Semir Efendić, predsjednik SDA Sandžaka Sulejman Ugljanin, kao i predsjednik SDP-a Srbije Rasim Ljajić. Ovom sastanku nisu se osazvali ni Konakovićevi koalicijski partneri iz Trojke, što je, od istih politički principijelno s obzirom da se radi o strankama ljevice (Naša stranka, SDP).
“Današnji radni sastanak iznimno je važan kao korak na poboljšanju komunikacije, jačanju veza i uspostavljanju bolje suradnje Bošnjaka koji žive na prostoru Zapadnog Balkana. Jasno anticipirajući da su Bošnjaci europski narod koji je opredijeljen za članstvo svih država Zapadnog Balkana u EU što je sigurno jedan od ključnih strateških ciljeva kako svake države posebno tako i samih Bošnjaka kao naroda koji ima tisućugodišnju tradiciju življenja u ovom dijelu Europe”, navodi se u zajedničkom priopćenju.
Sudionici su istaknuli kako je “posebno važno da BiH i politički predstavnici Bošnjaka u BiH budu domaćini ovog radnog sastanka, a nakon održanih susreta u Skoplju i Podrgorici”.
Bošnjački predstavnici iz zemalja u okruženju podržali su nacrt Deklaracije o ujednačenom pristupu koja je na sličnom sastanku u Sjevernoj Makedoniji usvojena prošle godine.
“Svjesni smo nužnosti da se suradnja među političkim predstavnicima Bošnjaka u regiji mora podići na višu razinu. Ovim sastankom potvrđeno je da svi Bošnjaci koji BiH vide kao svoju maticu ili državu matičnog naroda mogu računati na BiH, njene institucije i bošnjačke političke predstavnike. Posebno ističemo poštivanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta svih država iz kojih dolaze politički predstavnici Bošnjaka koji su se odazvali današnjem sastanku. Ovo nikako nije pravljenje bilo kakvih paralelnih institucija ili pokušaj da se umanji značaj bilo koje institucije”, istaknuto je.
Također se navodi opredijeljenost za suradnju i dobrosusjedske odnose svih država kao i za suradnju unutar već postojećeg institucionalnog okvira, ali uz istaknutost da ovakvi sastanci upravo mogu potaknuti jednu takvu suradnju.
“Istovremeno, komunikacija, uvezivanje, strateško planiranje i dogovaranje poznaju različite osnove na kojima nastaju, a narod koji govori istim jezikom, ima zajedničku prošlost i dijeli viziju budućnosti treba političke predstavnike koji će biti spremni po strani ostaviti uskostranačke interese i međusobno surađivati”, istaknuli su.
Lideri Bošnjaka iz zealja u okruženju kao važno pitanje vide i konačnu ratifikaciju sporazuma koji jamči slobodu kretanja na području Zapadnog Balkana, a koji je dogovoren kao dio Berlinskog procesa.
“Vizni režim između BiH i Republike Kosovo posebno pogađa upravo Bošnjake koji žive u ove dvije zemlje i nužno je učiniti sve kako bi se osigurala sloboda kretanja”. Veliki odziv na ovakav sastanak potvrda je da postoji potreba za čvršćom suradnjom te je ovo još jedna prilika da se ovakvim susretima ubuduće priključe i oni koji su sa današnjeg sastanka izostali. Na sastanku je dogovoreno da ovakvi susreti budu organizirani redovno i to barem dva puta godišnje”, stoji u zajedničkom priopćenju.
Također, poslana je i snažna podrška političkim predstavnicima Bošnjaka u Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji koje uskoro očekuju parlamentarni izbori.
Ulazak u državne parlamente bošnjačkih predstavnika bio bi posebno značajan za bošnjačke zajednice u Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji, ali i u jednom širem regionalnom kontekstu”, istaknuli su.
Konaković: Najavili kontiunitet okupljanja
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković kazao je nakon današnjeg sastanka lidera Bošnjaka iz regije kako je sastanak bio odlična i vrlo korisna razmjena informacija.
Kako je kazao, predstavnici Bošnjaka su jedni od drugih čuli kakvo je stanje i položaj Bošnjaka i njihovih predstavnika u vlastima, a odziv lidera iz zemalja u okruženju pokazuje interes za zemljom koju smatraju svojom maticom, prenosi FENA.
“U tijeku su zanimljivi procesi, dvije izborne kampanje u Sjevernoj Makedoniji i Hrvatskoj, ali isto tako je važno da smo najavili kontinuitet okupljanja, razgovora i razmjene informacija. Proces europskih integracija je vrlo važan za nas, jer Bošnjaci su autohtoni europski narod. Na nama je odgovornost odgovoriti na neke zahtjeve Bošnjaka iz zamalja regije i koristiti prilike koje se pružaju u vidu europskih integracija”, kazao je Konaković.
On je rekao kako je postignut dogovor da se ovakvi sastanci održe barem dva puta godišnje, te izražava nadu da će se i drugi lideri priključiti ovoj priči i pokrenuti nove incijative i procese.
Odbacio je teze da je ovo okupljanje odgovor na bilo kakva druga okupljanja.
“Činjenica je da ljudi koji žive izvan granica BiH nisu najsretniji našim dosadašnjim odnosom prema njima. Iz regionalnih centara je stigla inicijativa, a mi smo je rado prihvatili za ovakvu suradnju. Bošnjačka vijeća prilično dobro koordiniraju svoje aktivnosti i imaju svoje planove o kojima će se razgovarati na razini stručnjaka, kao i o pitanjima jezika, povijesti, kulture, tradicije i drugih pitanja na kojima možemo surađivati”, objasnio je.
Dodao je da su se za organizaciju sljedećeg sastanka ponudili Novi Pazar, Skoplje, ali i stranka SDA, na što je dodao da bi se svim tim pozivima rado odazvao.
“Potpuno okupljanje sa svim strankama bi upotpunilo ovu ideju”, zaključio je Konaković.
Zukorlić: Bošnjačko okupljanje na korist BiH
Usame Zukorlić, predsjednik Stranke pravde i pomirenja (Srbija) rekao je da se razgovaralo i o položaju Bošnjaka u Srbiji.
“Drago mi je što se prvi put u Sarajevu održava jedan ovakav sastanak. Postoji neka vrsta straha da će bošnjačko okupljanje biti na štetu BiH i to smo danas odbacili. Može biti samo na korist BiH”, kazao je te istaknuo kako se apeliralo na jedinstvo bošnjačkog naroda.
Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlid Hurtić kazao je kako vjeruje da će se razgovorima pridružiti i druge političke stranke te se dotaknuo pitanja bosanskog jezika.
“Bosanski jezik je priznat u Srbiji, a nije u Republici Srpskoj. Razgovarat ćemo sa svim akterima da se ovaj problem riješi”, poručio je Hurtić.
/Republika/