Vraćanje obveznog vojnog roka u BiH nije samo sigurnosno pitanje, smatra se i odgojnom mjerom, discipliniranjem mladih, ali i osjetljivim političkim pitanjem. No, sudeći prema sugovornicima DW-a, mladi nisu oduševljeni ovom idejom, dok oni nešto stariji smatraju kako je potrebna.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu i sve kompliciranijih globalnih odnosa, mnoge države zabrinute su za svoju sigurnost i nameću pitanje vojnog roka. O tome se govori i u BiH, analizira Deutsche Welle.
Vraćanje obveznog vojnog roka u BiH nije samo sigurnosno pitanje, smatra se i odgojnom mjerom, discipliniranjem mladih, ali i osjetljivim političkim pitanjem. No, sudeći prema sugovornicima DW-a, mladi nisu oduševljeni ovom idejom, dok oni nešto stariji smatraju kako je potrebna.
Za sada tek u 13 država u Europi vojni rok je obvezan – Bjelorusiji, Estoniji, Litvi, Finskoj, Švedskoj, Norveškoj, Danskoj, Ukrajini, Kipru, Švicarskoj, Grčkoj, Austriji i Turskoj. Ostale, manje-više, o ovom pitanju sve intezivnije polemiziraju. Za Deutsche Welle iz Ministarstva obrane BiH, kažu kako za to “nema uvjeta”.
Anketa: 90 posto ‘za’ uvođenje vojnog roka
Istraživanje Centra za sigurnosne studije iz Sarajeva pokazalo je da 90 posto ispitanika podržava uvođenje obveznog vojnog roka. Čak 45 posto anketiranih misli da je “vojni rok odličan alat za stjecanje discipline i radnih navika, a 26 posto da mlada osoba treba biti spremna u slučaju sukoba.
Tek je 10 posto ispitanih protiv uvođenja obveznog vojnog roka, 27 posto njih smatra kako bi to trebao biti slobodan izbor, a 24 posto da mladima treba obrazovanje, posao i stimulativna plaća, a ne oružje.
Iako se radi o malom uzorku, tek 361 ispitanih različite starosti, od čega su 84 posto muškarci, predsjednik Centra za sigurnosne studije, sc. Denis Hadžović, kaže da bi visok postotak onih koji podržavaju uvođenje vojnog roka trebao potaknuti ozbiljniju raspravu po ovom pitanju.
“Trebale bi se razmotriti mogućnosti i modeli angažmana mladih u pomoći oružanim snagama, ali i pri humanitarnim okolnostima. Iz iskustva u Ukrajini vidjeli smo kolika je važnost ljudskog potencijala, a vidimo kako se u državama Europe, kao i u našem susjedstvu, vode ozbiljne rasprave oko ovog pitanja”, kaže Hadžović za DW.
On pri tom naglašava i odgojnu mjeru: “Poremećene su nam vrijednosti discipline i rada kod mladih, koje treba imati jedno zdravo i uspješno, suvremeno društvo”.
Vojni rok kao „usporavanje propasti”
Kritike prema suvremenom načinu života i sveukupnom kontekstu u kojem odrastaju mladi, a što je, po njemu, i razlog njegovog ‘ZA’ služenje vojnog roka te s nekim sadržajnim promjenama među kojima i u vremenskom trajanju, ima i specijalist traumatološke psihologije, dr.sc. Marko Romić.
“Razvidno je da su zakazali obiteljski, predškolski, školski odgoj, uvođenje obveznog vojnog roka čini se kao jedan od načina da se to sveopće kretanje ka propasti djelomice uspori”, komentira ovaj psiholog za DW.
Po njemu, jedna od najvažnijih lekcija pri tom služenju vojnog roka, trebala bi biti učvršćivanje tijela i duha.
“Osobno, služeći vojni rok, najbolje sam naučio izuzetno važnu vještinu – trpljenje i strpljenje, te razvijanje i učvršćivanje tolerancije na frustraciju”, kaže Romić te zaključuje da će onaj tko na vrijeme ne nauči tu lekciju imati ozbiljne probleme u životu, a njegova okolina probleme s njim.
„BiH nije u stanju provesti ni redoviti popis stanovništva”
Međutim, dok u Centru za sigurnosne studije ističu visok postotak onih koji podržavaju obvezu vojnog roka, mladi sugovornici DW-a imaju argumente protiv.
Politolog Martin Mikulić uvođenje obveznog vojnog roka dovodi u kontekst sveukupnih, političko-društvenih događanja u BiH, zbog čega to ne vidi kao realnu opciju.
“BiH nije u stanju provoditi redoviti i kredibilan popis stanovništva, a pogotovu postići politički konsenzus za izdvajanje značajnog novca i izgradnju potrebne infrastrukture za održavanje kvalitetnog vojnog roka”, ocjenjuje on za DW.
Pri tom se slaže kako je zbog narušene sigurnosne arhitekture u Europi itekako potrebno voditi računa o eventualnim sigurnosnim ugrozama, ali da bi državi poput BiH bilo mudrije povećati ulaganja u Oružane snage (OS) BiH.
“Korisnije je imati profesionalne, kvalitetne i zadovoljne pripadnike OS BiH, nego veći broj onih koji bi kroz ograničeno razdoblje jedva svladali osnovna vojna znanja i vještine, a čija bi učinkovitost u izvanrednim situacijama bila upitna”, stava je Mikulić.
Slično govori i 23-godišnji Eman Pajić, dipl. magistar prava. Tvrdi kako je provedba klasičnog vojnog roka sustavno neizvediva u BiH, ali i da bi dovela do nacionalističkih tenzija i političkih previranja, kojima ionako “obiluje” BiH.
Iako smatra da vojni rok ima i odgojni element kao “pauza za razmišljanje”, navodi da je bolja alternativa austrijski model. U Austriji, uz obvezni vojni rok, izbor može biti i služenje civilnog u nekoj od javnih institucija poput vatrogasaca, policije, gorske službe itd., a zanimljivo je da su Austrijanci i Švicarci na referendumu 2013. rekli ‘ne’ ukidanju vojne obveze.
“U BiH nemamo sustavno rješenje. Mladima je dosta priča o ratovima i generalno ne bi bilo prihvaćeno”, kaže za DW.
„Vojni rok nije bez razloga ukinut”
I njihov vršnjak, mostarski novinar Nikola Bačić nije oduševljen idejom o uvođenju obveznog vojnog roka. Čak što više, ističe kako je šokiran statistikama prema kojima velik postotak ispitanih želi povratak takve obveze.
“Naravno da sam protiv obveznog vojnog roka jer nije bez razloga ni ukinut”, kaže on za DW. Pri tom se on osvrće na “nostalgiju” starijih generacija koje su služile u nekadašnjoj Jugoslavenskoj narodnoj armiji (JNA).
“Pretpostavljam da neki od njih imaju pozitivne dojmove – disciplina, poštivanje autoriteta, rano ustajanje, spremanje kreveta, kolektivizam, tjelovježba. Međutim, one negativne uspomene kao da su neki potisnuli – oduzimanje individualizma, kritičkog promišljanja, pretjerane disciplinske mjere, zlostavljanje slabijih i različitih itd.”, promišljanja su ovog mladog čovjeka.
Bačić zaključuje kako je u naprednom miroljubivom, zapadnom društvu profesionalno organizirana vojska i građani s pravom izbora, čemu bi, kako naglašava, trebala težiti i BiH.
“Bilo kakve prisile u 2024. vraćaju nas u poprilično mračno i neslobodno doba”, zaključuje.
Za vojni rok BiH nema uvjeta
Ipak, da od od uvođenja obveznog vojnog roka za sada nema ništa, za DW su potvrdili iz Ministarstva obrane BiH, ministra Zukana Heleza. Podsjećaju na Zakon o obrani kojim je 1. siječnja 2006. ukinuta vojna obveza u BiH.
“Ukidanje vojnog roka bio je dio reforme obrambenog sustava u našoj zemlji, dakle dio djelotvornog procesa stvaranja jedinstvenog Ministarstva obrane BiH i jedinstvenih, suvremenih i operativnih OS BiH”, navode iz ovog ministarstva za DW.
Pojašnjavaju kako bi uvođenje obveznog služenja vojnog roka zahtijevalo detaljnu analizu i planiranje za takav složen proces kakav bi uvođenje vojnog roka bio za državu BiH.
“Ministarstvo obrane BiH smatra da se nisu stekli potrebni uvjeti za elaboriranje ove teme”, zaključili su, stavljajući točku na ovu temu, piše DW.
/Desk/