Tužitelj Posebnog odjela za ratne zločine, podigao je optužnicu protiv Dževada Mlaće, rođenog 1954. godine u Bugojnu, državljanina BiH; Selme Cikotića, rođenog 1964. godine u mjestu Trpezi, Berane, Crna Gora, državljanina BiH i Tahira Granića rođenog 1959. godine u Bugojnu, državljanina BiH.
Kako izvješćuje Dnevni avaz, optuženi se terete, da su za vrijeme rata u BiH i sukoba između Armije RBiH i HVO, optuženi Mlaćo u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva općine Bugojno, optuženi Cikotić u svojstvu zapovjednika OG Zapad Armije RBiH i optuženi Granić kao zapovjednik 307. brigade Armije RBiH, postupali protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti ratnih zarobljenika za vrijeme rata i počinili kazneno djelo – Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine.
U optužnici se navodi da je optuženi Dževad Mlaćo naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, na način da je sačinjen popis zarobljenika koji će biti ubijeni, te potom izvršeno odvođenje zarobljenika u prostorije BH Banke, gdje je od poslijedica mučenja, premlaćivanja i zlostavljanja, nastupila smrt trojice zarobljenika, nakon čega su preostali zarobljenici odvedeni na planirnu Rostovo i od pripadnika Vojne policije i Armije RBiH, ubijeni na lokacijama koje je optuženi osobno odredio i koje je obilazio, nakon čega su njihova tijela uklonjenja i skrivena.
Za tijelima preostalih žrtava se traga
Nakon rata, tijela četvorice ubijenih su pronađena i ekshumirana, a za tijelima preostalih žrtava, još se traga, više od 30 godina nakon počinjenja zločina.
Optuženi Cikotić i Granić terete se da su kao zapovjednici Armije RBiH, izdavali zapovijedi da se zarobljene osobe hrvatske nacionalnosti, pod prijetnjom oružjem, izvode na obavljanje prinudnih radova na prvim crtama bojišnice, gdje su bili izloženi opasnostima po život, kao “živi štit”, uslijed čega su dvojica zarobljenika ubijeni, a više ih je ranjeno, a optuženi Cikotić također propustio da spriječi premlaćivanja, mučenja i ubojstva zarobljenih pripadnika HVO-a, te iako je imao informacije o počinjenim zločinima, nije poduzeo mjere da ih spriječi i kazni počinitelje.
Navode optužbe Tužiteljstvo će dokazivati pozivanjem 62 svjedoka, među kojima i dva svjedoka koji će iskaz dati uz mjere zaštite, zatim dva stručna vještaka kao i prilaganjem gotovo 780 dokaznih materijala. Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH, izvješćuje Dnevni avaz.
/Desk/