Europsko vijeće ovaj tjedan donijeti će neke od vrlo važnih odluka za budućnost Unije, a posebno zapadnog Balkana, kao i Ukraijen i Moldavije. Hoće li EU otvoriti pristupne pregovore s BiH, tko će biti ‘za’, a tko ‘protiv’, dolaze li nova uvjetovanja, iako je više nego jasno da, ukoliko BiH dobije ‘zeleno svjetlo’, to neće biti iznimnom zaslugom bh političara u provođenju potrebnih reformi već zbog aktualne geopolitičke situacije koja zahtjeva neuobičajene poteze, ustupke i “progledavanje kroz prste”.
Pitanje pristupnih pregovora za članstvo BiH i Ukrajine u EU je razlog novih podjela u Uniji. To je vidljivo iz stavova Austrije i Nizozemske po ovom pitanju. EU je početkom prošlog mjeseca za BiH, Ukrajinu i Moldaviju dala uvjetnu preporuku za početak pristupnih pregovora.
EU je početkom prošlog mjeseca za BiH, Ukrajinu i Moldaviju dala uvjetnu preporuku za početak pristupnih pregovora. Europsko vijeće, kojeg čine šefovi vlada i država članica, sutra i prekosutra će razmatrati hoće li, i ako hoće – kada, ove zemlje početi s pregovorima.
Potrebno je da sve članice EU podrže predloženu odluku kako bi se ona primjenila. Austrija je među najglasnijim zagovornicima da Bosna i Hercegovina počne s pristupnim pregovorima. Da je to tako, jasno je i iz izjave austrijske ministrice za EU i ustav Karoline Edtstadler koja je u listopadu ove godine izjavila da od Unije očekuje da BiH već ove godine počne s pregovorima.
Austrijski kancelar Karl Nehammer je u obraćanju parlamentarcima 11. prosinca poručio da se Ukrajina ne bi trebala preferirati, posebno ne u odnosu na Bosnu i Hercegovinu. Nizozemski premijer u ostavci Mark Rutte je u jučerašnjem obraćanju nizozemskim parlamentarcima je nagovijestio podjele unutar Unije po ovom pitanju.
“Ne spominjem Bosnu bez razloga. Želim onemogućiti da Nizozemska blokira Ukrajinu, jer netko drugi može kazati: ‘Samo ako i Bosna’. Pomislim da tako treba uraditi kako ne bismo bili usamljeni u svom stavu. Kasnije možemo zategnuti stvari, ali u konačnici Nizozemska ne bi bila ta koja je blokirala Ukrajinu. Gledajte, uoči Europskog vijeća skoro uvijek postoje države koje nameću dodatna pitanja ne bi li imale neku korist u drugim područjima”, naglasio je.
Rutte je zaključio da bi upravo Austrija mogla uvjetovati da pristupni pregovori za ostale države počnu, ako počnu i za BiH. Konačna odluka Europskog vijeća se očekuje do nedjelje, 17. prosinca.
Inače, danas su zastupnici u Europskom parlamentu izglasali rezoluciju u kojoj pozivaju Europsko vijeće da na sastanku 14. i 15. prosinca donese odluku o otvaranju pristupnih pregovora s Ukrajinom i Republikom Moldavijom. Uz određene reformske pomake, kažu, trebalo bi otvoriti i pristupne pregovore s BiH, a Gruziji dati status kandidata.
Zastupnici u EP-u pozdravljaju novi Plan rasta za Zapadni Balkan i pozivaju čelnike EU-a da također bez odgode usvoje pregovarački okvir, nakon što se ispune relevantni zahtjevi koji se odnose na svaku od zemalja kandidata kako bi brzo započeli pristupni pregovori. Rezolucija je usvojena s 468 glasova za, 99 protiv i 58 suzdržanih.
/Desk/