No, umjesto međunarodnog konsenzusa, dobili smo fino zapakiran PR događaj bez detalja o tome kako bi se trebao regulirati AI.
Globalna konferencija o umjetnoj inteligenciji, koja se proteklog tjedna održavala na u Bletchley Parku sjeverno od Londona, klimaks je doživjela u četvrtak navečer, kad je Elon Musk u razgovoru jedan na jedan s britanskim premijerom Rishijem Sunakom, poput kakvog proroka tehnološke budućnosti zaključio da će doći vrijeme kada će ljudi imati univerzalne visoke prihode i neće morati odlaziti na posao jer će umjetna inteligencija sve obavljati umjesto njih.
Samo nekoliko minuta kasnije, Musk je u istom razgovoru odlučio proturječiti samom sebi, pa je rekao da njegova utopija bez posla propada, rekavši da postoji prijetnja da će se humanoidni roboti u stilu Terminatora okrenuti protiv čovječanstva. Taj razgovor između Muska i Sunaka, koji je manje izgledao kao debata, a više kao fan meeting u kojem Sunak poput kakvog fanboya razrogačenih očiju upija svaku Muskovu riječ, dok se izvršni direktor Tesle bori održati jednu liniju misli, predstavljen je kao “šećer na kraju” događaja, koji je pompozno najavljen kao prvi veliki summit na kojem će međunarodni akteri pokušati pronaći zajednički stav o etičkom i odgovornom razvoju modela umjetne inteligencije.
No, umjesto međunarodnog konsenzusa, dobili smo fino zapakiran PR događaj bez detalja o tome kako bi se trebao regulirati AI. Neki su razgovor Sunaka s Muskom vidjeli kao ne tako suptilan pokušaj da se privuče Teslu na otvaranje tvornice baterija u Britaniju ili podigne ugled zemlje među poduzetnicima i tehnološkim kompanijama u vrijeme kada njezino gospodarstvo posustaje. “Muskov intervju pomalo je izgledao kao medijski štos”, rekla je za NYT Marietje Schaake, direktorica u Stanfordovom istraživačkom institutu Cyber Policy Center.
Najveći dobitnici dvodnevnog summita o AI-ju su Musk i Sunak. Musk je veći dio svoje karijere proveo upozoravajući na rizike koje umjetna inteligencija predstavlja, a ranije ove godine pozvao i na njenu regulaciju, da bi se sada pojavio kao glavni akter priče o AI tehnologiji. Nije zgoreg spomenuti ni to da će dva dana nakon završetka summita Musk predstaviti svoj prvi prvi model umjetne inteligencije startupa xAI. Time bi izvršni direktor Tesle i SpaceX-a trebao ući u AI trku, koju predvodi OpenAI-jev ChatGPT i Googleov Bard.
S druge strane, Sunak je iskoristio summit kako bi se okitio titulom diplomata kojem je pošlo za rukom da za barem nakratko pomiri dva zakleta neprijatelja – Washington i Peking. “Dugoročno je bila ispravna odluka pozvati Kinu. Zaista ne može biti sadržajnog razgovora o umjetnoj inteligenciji bez uključivanja vodećih svjetskih AI nacija. A Kina je nedvojbeno jedna od takvih zemlja”, rekao je Sunak nakon summita o AI-ju, kojeg već može zvati svojom političkom ostavštinom.
Više od 100 organizacija civilnog društva, stručnjaka i aktivista u pismu britanskom premijeru poručilo je da je dominacija velikih tehnoloških tvrtki, usredotočenost na spekulativne rizike umjesto na trenutačne stvarne štete AI-ja, kao i isključivanje radnika sa summita, pokazalo da je konferencija o sigurnosti umjetne inteligencije “propuštena prilika”. Indikativno je da na summit u Bletchley Parku nije pozvan nijedan britanski ili međunarodni regulator, a vrata su ostala zatvorena i za startupove te za mala i srednja poduzeća. Na popisu od oko 100 uzvanika našla su se uglavnom zvučna imena.
U ime Sjedinjenih Američkih Država na sastancima su sudjelovale potpredsjednica Kamala Harris i ministrica trgovine Gina Raimondo. Na konferenciji su sudjelovali i predstavnici vodećih tehnoloških kompanija, poput Mete, Googlea, OpenAI-ja i Microsofta. Kinesko izaslanstvo pozvalo je na suradnju među zemljama o pitanjima sigurnosti i međunarodnog upravljanja umjetnom inteligencijom. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen upozorila je da AI dolazi s rizicima i prilikama, dok je Kamala Harris istaknula kako je potrebno pozabaviti se s “punim spektrom” umjetne inteligencije, a ne samo “egzistencijalnim strahovima” od razvoja biološkog oružja ili prijetnji kibernetičkog oružja.
Najveći propust konferencije je upravo to što na dnevni red nije uspjela staviti neposredne, kratkoročne posljedice razvoja umjetne inteligencije, već je umjesto toga fokus bio na egzistencijalnim rizicima kakve vidimo u znanstvenoj fantastici. Pričom o spekulativnim rizicima i apokaliptičnim scenarijima tehnološki moguli uspjeli su skrenuti pozornost s rizika koje AI već sad predstavlja.
Predsjednik odbora za znanost, tehnologiju i inovacije britanskog parlamenta Greg Clark rekao je za PoliticsHome da fokus na globalne AI rizike ne bi trebao odvratiti pažnju od pitanja kao što su pristranost i dezinformacije te je pozvao vladu da provede i objavi “analizu nedostataka” kako bi se utvrdilo gdje trenutni regulatorni krajolik nije dovoljan da se nosi s nadolazećim prijetnjama umjetne inteligencije. Novo izvješće think-tanka Institut za istraživanje javnih politika (IPPR) također navodi da se “duboka globalna suradnja” mora graditi na “snažnom nacionalnom nadzoru rizika umjetne inteligencije”.
Britanski think tank je upozorio da oslanjanje na samoregulaciju stavlja preveliko povjerenje u tehnološke divove i riskira jačanje tržišne dominacije. “Samoregulacija nije uspjela za društvene mreže, nije uspjela za financijski sektor, a neće uspjeti ni za umjetnu inteligenciju. Moramo naučiti lekcije iz svojih pogrešaka i stvoriti snažno nadzorno središte za sve što se tiče umjetne inteligencije, od samog početka”, stoji u izvješću IPPR-a.
Podatkovni znanstvenik Simon Thompson ide još dalje i smatra da bi umjesto razgovora o kratkoročnim rizicima već trebali izravno djelovati kako bi ublažili trenutnu štetu koju AI stvara za radna mjesta. “Trenutačni položaj aktivno šteti građanima i dopušta razvoj nepravedne raspodjele moći, dok u isto vrijeme šteti našim ekonomskim izgledima stvarajući daljnju sumnju i neizvjesnost. Iskreno govoreći, čini se da je primarni pokretač događaja bio privlačenje i upravljanje medijskom pažnjom, pa nije neobično da su njime dominirali samopromocija i jedna slavna osoba – Elon Musk”, ističe Thompson.
Aktivisti za digitalna prava također su zabrinuti da se summit zbog “ograničenog opsega” zloupotrijebio. “Usredotočenost događaja na buduće, apokaliptične rizike odbacuje činjenicu da državna tijela i institucije u Ujedinjenom Kraljevstvu već primjenjuju AI i automatizirano donošenje odluka na načine koji građane izlažu pristranostima u velikim razmjerima. Iznimno je zabrinjavajuće što je vlada isključila sve one koji su pretrpjeli štetu, kao i stručnjake i aktiviste sa summita, dopuštajući tvrtkama koje stvaraju i profitiraju od AI sustava da postave dnevni red”, rekla je Abby Burke, voditeljica neprofitne organizacije za zaštitu privatnosti podataka Open Rights Group.
Sindikati su također upozorili da su radnici, čija bi radna mjesta mogla biti ugrožena tehnologijom u nastajanju, isključeni iz oblikovanja globalnog upravljanja AI-em. “Veoma je razočaravajuće što je sindikatima i širem civilnom društvu uskraćena odgovarajuća zastupljenost na ovom summitu. AI već donosi odluke koje mijenjaju život, poput toga kako radimo, kako nas zapošljavaju i tko dobiva otkaz. Ali radnici tek trebaju dobiti mjesto za stolom”, kazala je pomoćnica glavnog tajnika Kongresa britanskih sindikata, Kate Bell.
Najznačajniji zaključci konferencije su osnivanje britanskog i američkog Instituta za sigurnost AI-ja, koji bi se trebali usredotočiti na razvoj umjetne inteligencije u kontektsu zaštite javnog interesa te međunarodna deklaracija, koju je potpisalo 28 zemalja i EU. Deklaracija uspostavlja međunarodni konsenzus o potrebi reguliranja umjetne inteligencije i više znanstvene suradnje na razumijevanju rizika AI-ja, ali ne i o tome kako bi se to točno trebalo dogoditi ili tko bi predvodio te napore. Odgađanjem uspostavljanja etičkih granica za neki sljedeći dan ili sljedeći summit o sigurnosti AI-ja međunarodna zajednica riskira da tehnologija u razvoju još jednom pregazi demokraciju, kao što se to dogodilo u slučaju Facebooka, Instagrama, Twittera i drugih velikih tehnoloških kompanija, koje su vlade pokušale zauzdati tek nakon što je šteta već bila počinjena.