Predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić obraća se javnosti o oružanom sukobu između nepoznatih napadača i kosovske policije koji se dogodio ranije u nedjelju, a u kojem su život izgubili jedan kosovski policajac i trojica napadača.
– Nismo se ranije mogli obratiti javnosti jer od 1999. nemamo efektivnu kontrolu na Kosovu pa smo sami morali ispitati što se to događalo da bismo mogli priopćiti istinu ljudima i pripremiti teren za donošenje odluka – rekao je Vučić, prenosi Jutarnji list.
– Noćas oko 02:46 sati, grupa Srba s Kosova i Metohije postavila je dva kamiona kao barikade u Banjskoj, na sjeveru Kosova. Zatim dolazi kosovska policija koja pokušava ukloniti te barikade i tu dolazi do sukoba. U njemu je ubijen policajac i ranjen još jedan. U 8:57 prilazi su zatvoreni, a okršaji i dalje traju. U 10:15 Albanci su priopćili četiri zone u kojima su antiterorističke operacije. Što se ustvari dogodilo? Srbi, i to ne ljudi iz središnje Srbije, nego s Kosova, su se pobunili ne želeći više trpjeti Kurtijev teror. Od 3. studenog, kad je kosovski premijer Albin Kurti smijenio zapovjednika Nenada Đurića, 62 puta su koristili tzv. kosovsku policiju protiv Srba, 22 eskalatorna poteza na sjeveru, 65 etnički motiviranih napada na Srbe. Bilo je samo pitanje trenutka kad će oni koje policija progoni pokušati učiniti nešto za sebe i svoje obitelji – dodao je Vučić.
Vučić je rekao je da su dvije od tri osobe koje su sudjelovale u napadu u selu Banjska stradale od hitaca iz snajpera s velike udaljenosti.
– Tih nekoliko desetaka Srba bilo je u potpunom okruženju i proveden je brutalan napad na njih. Pitali smo se zašto KFOR to ne radi jer bilo bi manje žrtava. No, oni su dali slobodne ruke Kurtiju da pobije što više ljudi. Dvojica su teško ranjena. Postoji bojazan i da je četvrta osoba stradala. Mi smo pratili i presretali kretanja albanske policije. Pokazat ćemo dokaze čim dobijemo prijevode. Imamo tonski snimljeno kako se albanska policija smije i govori: ‘Pusti ga da umre, nemamo mu razloga pomoći‘ – rekao je Vučić.
– Ali, ni na koji način ne želim opravdati ovo, to nije ni moguće. To je za osudu i to je nešto što nikome nije bilo potrebno, ponajmanje srpskom narodu. Posebno u trenutku kad su svi shvatili da je Kurti glavni organizator kaosa na Kosovu – rekao je Vučić.
– Tih nekoliko desetaka Srba bilo je u potpunom okruženju i proveden je brutalan napad na njih. Pitali smo se zašto KFOR to ne radi jer bilo bi manje žrtava. No, oni su dali slobodne ruke Kurtiju da pobije što više ljudi – dodao je Vučić.
Ustvrdio je i da se snajperima pucalo na kuće civila. Također, naglasio je da su u manastir napadači stigli samo kako bi pomogli dvojici ranjenih, ne jer su se željeli utaboriti ili uplesti ikoga u njemu.
– Jedini krivac za sve je Kurti. I dio međunarodne zajednice koji mu pomaže. On je jedini koji želi sukobe i rat, njegova je životna želja uvući nas u rat s NATO-om. Žao mi je što su tamošnji Srbi nasjeli na njegove provokacije – dodao je Vučić.
Kasnije je Vučić nakon pitanja jedne od novinarki tijekom konferencije za medije ustvrdio da Srbija nikada neće priznati nezavisno Kosovo.
– Nikada nećemo priznati nezavisno Kosovo, možete nas sve ubiti. Na priznanje Kosova, bilo formalno ili neformalno, zaboravite – rekao je Vučić.
Vučić je rekao da je Zapad tijekom nedjelje tražio razlog da Srbiju okrive za događaje na sjeveru Kosova.
– Licemjerje je Zapadu srednje ime – dodao je srpski predsjednik.
U manastir upalo 30 napadača
Podsjetimo, približno 30 napadača u oklopnim vozilima upalo je u nedjelju u selo Banjska na sjeveru Kosova. Nakon što su se sukobili s policijom, zabarikadirali su se u pravoslavnom manastiru. Monasi i hodočasnici bili su zaključani u srpskom pravoslavnom manastiru u jeku višesatne opsade.
Etnički Albanci tvore većinu od 1,8 milijuna stanovnika Kosova. No oko 50.000 Srba tvori većinu na sjeveru zemlje, gdje su u prosvjedima u svibnju ozlijeđeni deseci prosvjednika i pripadnici mirovnih snaga NATO saveza. Srbi nikad nisu prihvatili deklaraciju o nezavisnosti Kosova 2008. godine te i dalje Beograd smatraju svojim glavnim gradom više od dva desetljeća nakon ustanka kosovskih Albanaca protiv represivne srpske vladavine.
Iako nije poznato tko stoji iza nedjeljnog nasilnog ispada, kosovski premijer Albin Kurti i ministar unutrašnjih poslova Xhelal Svecla za njega su optužili “kriminalce pod srpskim sponzorstvom”. “Oni su profesionalci, s vojnom i policijskom pozadinom”, rekao je Kurti te napadače pozvao da se predaju.
Srpski dužnosnici nisu odmah komentirali incident.
Raško-prizrenska eparhija Srpske pravoslavne crkve, koja uključuje Banjsku, rekla je da su muškarci u oklopnim vozilima upali na zemljište manastira, prisilivši monahe i vjernike da se zaključaju u hram. “Naoružani maskirani muškarci kreću se dvorištem i mogu se čuti povremeni hici”, stoji u izjavi eparhije. “Eparhija najoštrije osuđuje otvoreno nasilje koje se primjenjuje u vjerskom objektu Srpske pravoslavne crkve, pozivajući sve strane da što prije prekinu sukobe”, dodala je eparhija.
Policija je rekla da su napadači najprije pozicionirali oklopna vozila na mostovima u selo. Pucali su na policiju koja im je prišla prije nego što su se uputili u obližnji manastir. Osim smrtnih slučajeva, tri policajca su ozlijeđena u pucnjavi, rekla je kosovska policija.
Čelnica UN-ove misije na Kosovu Caroline Ziadeh i šef vanjske politike Europske unije Josep Borrell osudili su nasilje. NATO vojska, uz članove EU policijskih snaga EULEX i kosovska policija, patrolirali su na cesti koja vodi u Banjsku. Novinarima je zabranjen ulazak u selo.
Lokalni mediji kažu da je kosovska granična policija zatvorila dva prijelaza sa Srbijom.
Srbi na sjeveru Kosova odavno zahtijevaju implementaciju sporazuma Europske unije iz 2013 godine, kojim bi se trebala osnovati zajednica autonomnih općina na njihovom području.
Pregovori o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova pod vodstvom Europske unije su zastali prošli tjedan, dok je Unija optužila Kurtija da nije osnovao srpsku zajednicu. Priština na ovaj plan gleda kao na mini državu unutar Kosova, čime bi se zemlja usitnila prema etničkim linijama.
Srbija Kosovo i dalje smatra svojim teritorijem, no niječe da raspiruje vatru unutar granica susjedne države. Beograd je optužio Prištinu da gazi prava manjinskih Srba.
Neredi su se intenzivirali kad su etnički Albanci zasjeli na gradonačelničke pozicije na sjeveru Kosova nakon izbora u travnju koje su Srbi bojkotirali.
Na Kosovu se i dalje nalazi 3700 mirovnih snaga NATO saveza, znatno manji broj od prvotnih 50.000 koje su raspoređene 1999. godine.
Područje sjevernog Kosova gdje su Srbi većina važan je virtualni nastavak Srbije. Lokalna administracija i javni dužnosnici, učitelji, liječnici i veliki infrastrukturni projekti financiraju se iz Beograda, prenosi Jutarnji list.
/Desk/