Rusija je pred Međunarodnim sudom pravde optužila Ukrajinu da je počinila genocid i zatražila obustavu postupka po ukrajinskoj tužbi. Kijev pak tvrdi da je Moskva izmislila genocid u Donbasu da bi imala izgovor za rat, prenosi Deutsche Welle.
„Ukrajina ne optužuje Rusiju da je počinila genocid. Ukrajina također ne optužuje Rusiju da nije spriječila ili kaznila genocid“, rekao je predstavnik Moskve Gennadi Kusmin u ponedjeljak (18.9.) pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu. I nastavio: „Upravo suprotno, Ukrajina inzistira na tome da nije bilo genocida.“ Potom je naglasio: „Ako nije bilo genocida, ne može biti ni kršenja Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida.“
Ukrajina je neposredno nakon ruskog napada 24. veljače 2022. od Međunarodnog suda pravde zatražila da po hitnom postupku donese presudu kojom bi naredio trenutačni prekid svih ruskih vojnih operacija u Ukrajini. Kijev je argumentirao da Moskva krši Konvenciju time što je svoj napad opravdala navodnim genocidom koji Ukrajina čini nad ruskim stanovništvom u Donbasu, koji se, kako ističe Kijev, nikada nije dogodio.
Kusmin je pak u saslušanju od Suda zatražio odbacivanje tužbe. Kako je rekao, kod Konvencije se radi o „prevenciji i kažnjavanju“ genocida, što se ne može primijeniti na slučaj koji je pokrenula Ukrajina. Nadalje je rekao da prijetnja genocidom s ukrajinske strane nije iznenađujuća „ako se promatra politika režima u Kijevu koji je duboko ukorijenjen u povijesti, učenju i praksi nacionalsocijalizma“.
Rusija osporava nadležnost suda
Prema članku 1. te Konvencije, koju je jednoglasno usvojila Opća skupština UN-a još 1948. godine, sve države su dužne spriječiti ili kažnjavati genocid. I Rusija i Ukrajina su potpisnice konvencije.
„Ukrajina u načelu tvrdi da je Rusija lažnom tvrdnjom da se čini genocid samo tražila izgovor za vojnu operaciju i tako zloupotrijebila članak 1. Konvencije”, kaže nam Sergej Vasiliev, profesor prava na Sveučilištu u Amsterdamu.
Na prvom saslušanju u ožujku prošle godine Rusija nije sudjelovala, tvrdeći da Sud u Hagu nije nadležan i da ukrajinski zahtjev ne spada u ono što regulira Konvencija. U listopadu prošle godine Rusija je pak službeno pokrenula postupak da se utvrdi je li Međunarodni sud pravde uopće nadležan.
U postupku za utvrđivanje nadležnosti, kako kaže profesor Vasiliev, oba ishoda su moguća. Tek ako se Sud oglasi nadležnim, moći će ući u suštinu slučaja.
Vasiliev kaže da bi važna mogla biti tek eventualna kasnija presuda o samom predmetu. Jer, ako bi se utvrdilo da je Rusija lažno koristila optužbe za genocid kako bi opravdala invaziju, bio bi to „jasan nalaz pravosudnog organa UN-a da je Rusija odgovorna kao država što bi moglo dovesti do naloga da plati reparacije”, pojašnjava profesor.
Dodaje da bi, ako slučaj uđe u meritum, suđenje moglo potrajati nekoliko godina.
Što je s optužbama za agresiju?
Već duže se raspravlja o formiranju posebnog suda koji bi se bavio zločinom agresije. Međunarodni sud pravde se bavi samo odgovornošću država, dok bi gonjenje agresije podrazumijevalo i odluku o „osobnoj odgovornosti političkog i vojnog vrha Ruske Federacije“, kaže Vasiliev.
Međunarodni kazneni sud – također sa sjedištem u Hagu – nadležan je za gonjenje počinitelja agresije, baš kao i ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida. No ni Ukrajina niti Rusija nisu podržale statut ovog Suda.
Ipak, taj Sud je pokrenuo istragu ratnih zločina na ukrajinskom teritoriju gdje ima nadležnost. Izdao je nalog za uhićenje ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog navodnog organiziranja otmice djece iz Ukrajine.
U srpnju je u Hagu otvoren Međunarodni centar za kazneni progon zločina agresije protiv Ukrajine. On bi trebao pripremati eventualne sudske postupke. Prema procjeni UN-a, od početka rata život je izgubilo najmanje 9.600 ljudi. Saslušanja u ovom postupku za utvrđivanje nadležnosti bi trebala biti dovršena do 27. rujna, prenosi DW.
/Desk/