Predsjednik Vlade Andrej Plenković gostovao je u povodu 10. obljetnice članstva Hrvatske u Europskoj uniji u Intervjuu tjedna Hrvatskog radija. Za nama je sjajno desetljeće u kojem se zemlja snažno razvijala, a prema jeseni, unatoč globalnim krizama, gleda – optimistično.
Danas je točno 10 godina otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju. Zanimljiv je citat iz 2012. godine: “Unija je u turbulentnom razdoblju, a izlazak iz recesije i prevladavanje krize eurozone danas su zajednički prioriteti Unije i njezinih članica”. Očito su krize i reforme konstanta?
– Ne bih baš rekao. Mislim da je ovih 10 godina bilo sjajnih 10 godina za razvoj Hrvatske. Kad pogledamo na političku transformaciju, gospodarski razvoj, ravnomjeran regionalni razvoj, rast BDP-a, zaposlenost, mi smo u situaciji da Hrvatska ima milijun 660 tisuća osiguranika, nikada više. 97 tisuća nezaposlenih. Zaposlenost je u odnosu na vrijeme prije ulaska jedan nezaposleni na prema četiri koji rade, danas je skoro 1 prema 17. Hrvatska je u posve drugačijoj situaciji što se tiče zaposlenosti, a to je jedan od najvažnijih kriterija. Tkogod želi raditi, može raditi. Mi smo ušli među 15 članica svijeta koje su i u NATO-u, EU-u, Schengenu i europodručju. Ne možemo biti više u jezgri nego što jesmo. To je bila odlučnost naše proeuropske politike, prije svega HDZ-a kao glavne stranke u koaliciji, i svih reformi koje smo poduzeli ovom sedmogodišnjem mandatu. Hrvatska je našim zalaganjem dobila 25 milijardi eura za ovo desetljeće lovljenja koraka za zemljama srednje i istočne Europe. Po mom sudu mi to radimo dobro. Kad smo 2016. godine krenuli, apsorpcija ovog prošlog financijskog okvira je bila 9 posto, danas je 124. Pogledajte Fond solidarnost, alokacija je bila milijardu i 3 milijuna eura, mi smo na milijardu i 400 milijuna eura. Krenuli smo među najbržima s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti reakcija EU-a na veliku krizu COVID-a. Danas Hrvatska sa sigurnosnim mehanizmom eurozone, europskim stabilizacijskim mehanizmom, zaštitom vanjske šengenske granice, je u sasvim drugom položaju, rekao je premijer Plenković.
– Mislim da možemo biti ponosni na naša postignuća. Zemlja koja nije postojala na karti kao međunarodno-pravni subjekt prije tri desetljeća danas nakon Domovinskog rata, hrabrosti branitelja, vodstva predsjednika Tuđmana, biti u ovoj poziciji je vrijeme za podvući crtu i reći: Mislim da smo napravili jako puno, dodao je premijer.
‘Načelo solidarnosti drži članice EU-a na okupu’
U međuvremenu se dogodila pandemija, Brexit, migrantska kriza. Jako puno problema koji dovode unutar EU-a mnoge u situaciju da se pitaju je li ovo pravi put kojim EU ide, jesu li politike koje donosi prave politike koje omogućuju brže izlaženje iz kriza?
– Krize unutar EU-a su stalne. 2005. je prekretnička godina kada je riječ o institucionalnoj krizi, 29. svibnja negativni referendum o ustavnom ugovoru EU-a u Francuskoj i nakon toga u Nizozemskoj. Ti referendumi su promijenili ozračje među političkim strankama i u javnostima država članica. Migrantska kriza,teroristički napadi, COVID, brutalna ruska agresija na Ukrajinu koju mi osuđujemo najviše što možemo, prouzročila je energetsko-prehrambenu krizu i inflatorne pritiske. Sve se to dogodilo u zadnjih nekoliko godina. I ona velika financijska kriza iz 2008. godine gdje je EU naučila lekciju. Mislim da ćemo mi tek s vremenom razumjeti što znači članstvo u europodručju za Hrvatsku, što znači europski stabilizacijski mehanizam. Međutim, postoji načelo solidarnosti koji drži na okupu članice EU-a i ta činjenica će pomoći Hrvatskoj u bilo kakvoj krizi i suočavanju s vanjskim šokovima. Sve ovo s čim smo se suočili su vanjski šokovima. Mi smo zbog COVID-a kao Vlada pokazali što je uloga države.
– U energetskoj krizi imali smo najjeftinije cijene struje, plina, subvencionirane cijene naftnih derivata. Pogledajte razloge inflacije, nijedan nisu energenti. Mi smo kao država učinili ono što se od nas očekuje da očuvamo socijalnu koheziju i spriječimo socijalnu frakturu. Dio sredstava koje je uloženo, ukupno je bilo 6,8 milijardi eura u pet paketa pomoći, smo se naslonili na europska sredstva, a to je zato jer smo osnažili svoj međunarodni položaj. Zato je važno da cijenimo gdje jesmo, jer da nismo – imali bi manje. Pogledajte u susjedstvu kako se snalaze s krizama, puno teže nego mi, rekao je premijer Plenković.
/Desk/