Republiku Srpsku i Srbiju veže vezuvjetno prijateljstvo s Putinom i Rusijom. Jedino pitanje koje se postavlja je – kako će se u ovoj konstelaciji odnosa postaviti vodeća hrvatska politička elita i to ponaviše u svjetu dugogodišnje političke suradnje s RS-om, odnosno, predsjednikom tog entiteta i SNSD-a Milorada Dodika. Jer, kako se čini, kada je u pitanju odnos snaga na globalnoj političkoj sceni – čini se da je bošnjački i srpski lideri ‘naginju’ istočnom bloku. A gdje će tu biti najmalobrojniji Hrvati i znači li to da Amerika i EU, zapravo, u BiH niti nemaju pouzdanog partnera i prijatelja?
Okupacija NATO-a
Oko sedam tisuća naoružanih policajaca u oklopnim vozilima opkolilo je sinoć NATO-ovu zračnu bazu Incirlik u Adani. Turske vlasti operaciju su nazvale “sigurnosnom inspekcijom”.
Službena priopćenja su štura, lokalni mediji navode kako se inspekcija provodi zbog glasina o novom pokušaju puča. Ulaz u bazu je blokiran. Inače, Reuters je prije javio da turske vlasti izbacuju oko 1400 djelatnika oružanih snaga za koje se sumnja da su povezani s pučem.
Nove tenzije uslijedile su nakon što je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, samo dan prije, kazao da “EU i SAD trebaju gledati svoja posla” nakon što su istaknuli zabrinutost zbog rigoroznih mjera koje je turski predsjednik poduzeo u svojoj zemlji nakon propalog pokušaja puča kada su uhićene tisuće civila, vojnika, zaposlenih u pravosuđu, nastavnika te zatvorene brojne škole, fakulteti i mediji.
No, turski predsjednik, koji sada ima puno bolje relacije s ruskim predsjednikom Putinom, zahvalio se bošnjačkom članu Predsjedništva BiH Bakiru Izetbegoviću zbog nesebične potpore u teškim vremenima.
On je također, prije dva dana pustio 758 uhićenih vojnika koji su pritvoreni nakon počinjenog vojnog udara, a predsjednik Erdogan kazao je kako će odbaciti i tužbe protiv ljudi koji su ga uvrijedili. Vojnici su po preporuci tužitelja pušteni nakon što su dali iskaz, a još je 231 vojnik ostao u pritvoru.
Nakon ovog velikog Erdoganovog zaokreta uslijedilo je opkoljavanje NATO-ovih snaga u Adani.
U Njemačkoj napeto zbog prosvjeda potpore Erdoganu
U nedjelju, 31. srpnja, pristaše turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana u Koelnu organiziraju prosvjed gdje se očekuje više od 30 tisuća prosvjednika. U Njemačkoj u subotu raste zabrinutost zbog opasnosti od nemira te se istodobno pojačava kritika turskih vlasti zbog prenošenja unutarnjih sukoba i na tursku zajednicu u Njemačkoj.
‘Prenositi unutarnjopolitičke napetosti iz Turske u Njemačku i ljude ovdje koji drugačije razmišljaju zastrašivati, to je nedopustivo. Ma tko god to pokušavao’, rekao je njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) u razgovoru za dnevnik Sueddeutsche Zeitung.
Policija računa s preko 30.000 sudionika skupa podrške predsjedniku Erdoganu u nedjelju u Koelnu. Istodobno je najavljeno nekoliko protuprosvjeda tako da policija računa s ‘napetom atmosferom’. Policijska uprava Koeln u nekoliko je navrata pokušala ishoditi zabranu okupljanja, što su upravni sudovi odbijali pozivajući se na ustavom jamčenu slobodu okupljanja. No još uvijek nije isključeno da na temelju procjene stupnja opasnosti policija u nedjelju zabrani skup.
Također, mnogi njemački intelektualci i novinari komentiraju da Erdoganova ruka ne smije sezati do Berlina.
“Ove nedjelje se brojni Turci koji žive u Njemačkoj, spremaju u Kölnu prosvjedovati u znak podrške Erdoganu. Njegovi protivnici se i u Njemačkoj još jedva usuđuju nešto reći. To ne smijemo prihvatiti”, piše u svom komentaru Gero Schließ, komentator Deutsche Wellea.
No, pitanje je kako će se ova kriza odraziti na Bosnu i Hercegovinu, zemlju s ionako kompliciranim političkim odnosima, koja želi u EU i prijateljstvo s Amerikom, a istodobno je čvrstim prijateljskim vezama usmjerena prema Turskoj i Rusiji?
(V.S./Republikainfo.com)


